Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu netom je završeno. Trajalo je od 24. srpnja do 23. kolovoza ove godine, a na stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), na portalu e-savjetovanje, vidljivo je da je pristiglo ukupno 256 komentara, 177 općih i 79 nadopuna teksta.

Ministarstvo financija i Hanfa nedavno su, naime, predstavili projekt hrvatskog investicijskog računa (HIR), prema kojem bi od iduće godine svi građani, ako to žele, mogli kod ovlaštenih posrednika otvoriti i posebni račun za investiranje. Cilj je bar dio štednje građana koja besposleno leži na računima u bankama, te k tome i gubi vrijednost jer su kamate daleko niže od inflacije, preusmjeriti prema tržištu kapitala. Tamo je novac potrebniji jer se potiče i tvrtke da izlaze na burzu i prikupljaju likvidnost mimo bankovnih kredita.

Banke posreduju

Niz je tu još detalja, no država taj račun promovira i podupire poreznim tretmanom, odnosno izuzimanjem zarade od tih investicija, dividende, od poreza. Građani se i sami sve više okreću burzi jer “osjećaju” niske prinose u bankama, a i država ih je malo potakla izdajući narodne obveznice i trezorce na kojima su naučili da mogu zaraditi više. Sada se taj investicijski val očito želi dodatno pojačati, a očekuje se interes građana.

- Nakon donošenja Zakona slijede i konkretne operativne pripreme, kako na strani Hanfe, tako i na strani budućih ovlaštenih posrednika. Hanfa će, među ostalim, voditi javno dostupan popis posrednika koji ispunjavaju uvjete za otvaranje i vođenje HIR-a. Cilj je da regulatorni i operativni okvir bude spreman za početak primjene Zakona, odnosno otvaranje HIR-a građanima od 1. siječnja 2027., kako je predviđeno Nacrtom - tumače u Hanfi.

No, kako stvari stoje, taj račun ipak neće biti besplatan za građane. Spominju se naknade za njegovo vođenje, a možda i dodatne, za upravljanje portfeljem. Među ovlaštenim posrednicima su banke, te naravno njihove članice grupa, društva za upravljanje fondovima, brokeri itd.

Iako je izuzet od poreza, očito dakle nosi određene troškove za korisnike, ali i zaradu za te iste banke i njihove grupacije. Naime, iako se cilja na štednju u bankama, na njenoj će “redistribuciji” opet raditi banke i njihove sestrinske tvrtke. U Hanfi odgovaraju da će visinu naknada određivati posrednici, zbog čega u ovom trenutku nije moguće procijeniti u kojem će se rasponu kretati.

Hanfa nadzire

- Ukupni trošak za korisnika ovisit će o vrsti i opsegu usluga za koje se odluči. Posrednici će korisnicima morati transparentno prikazati naknade i druge troškove, što će građanima omogućiti usporedbu različitih ponuda prije donošenja odluke - poručuju iz Hanfe.

Na pitanje tko će sve to nadzirati, Hanfa ili HNB, s obzirom na “pomiješanost” materije, u Hanfi odgovaraju da je prema Nacrtu zakona za nadzor provedbe Zakona o HIR-u nadležna Hanfa.

- To vrijedi i kada HIR vodi banka kao ovlašteni posrednik. Time se, naravno, ne mijenjaju postojeće nadležnosti HNB-a za nadzor banaka kao kreditnih institucija. Takvo rješenje omogućuje jedinstven nadzor primjene posebnog režima HIR-a neovisno o tome je li konkretni posrednik banka, investicijsko društvo, društvo za upravljanje fondovima ili drugi subjekt kojem će Zakon omogućiti vođenje HIR-a n zaključuju u Hanfi.