Kalić se nada žetvi krajem rujna
I megabiljka u utrci s klimom: Da bi preduhitrili sušu, konoplju su sijali ranije
Nekada je sijana krajem svibnja, u lipnju, sada se sije u ožujku ili travnju
Od nje se mogu proizvesti tisuće i tisuće proizvoda za prehrambenu, kozmetičku, tekstilnu, građevinsku i niz drugih industrija, no ni ona, usprkos megamogućnostima, nije otporna na aktualne vrućine - i industrijska konoplja, poput mnogih kultura, kažu proizvođači, lakše podnosi sušu ako se ranije posije, a za tom metodom, poučeni dosadašnjim sušnim godinama, sve više posežu.
Tako je i ova proizvodnja postala utrka s vremenom.
Stabljika neiskorištena
Kada ju je Zvonimir Kalić, mladi đakovački poljoprivrednik s proizvodnjom u trima općinama na području triju slavonskih županija - Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske - prije 12 godina prvi put posadio, kaže, bili su to neki drugi, znatno bolji klimatski uvjeti, kada je industrijska konoplja sijana krajem svibnja, u lipnju, a sada, poučen iskustvom dosadašnjih sušnih godina, sije ju već oko uskrsnog vremena, u ožujku, travnju.
- Kada bosom nogom možeš stati na zemlju i kada je osjetiš da je topla. Konoplja je sada u fazi zrijanja za sjeme. Prošla je fazu cvjetanja ili ju prolazi i dolazi u fazu zrenja u smislu stvaranja sjemena za potrebe vršenja. A suša utječe na zrno, od srca tog sjemena radimo ulje - kaže Kalić koji je konoplju zasijao na 11 hektara.
Taj mladi OPG-ovac ove godine ranije ju je sijao kako bi biljka imala vremena dobro se ukorijeniti, stvoriti kvalitetne uvjete za rast i razvoj. Oni s manjim uzgojima na površinama koje nisu na više lokacija navodnjavaju, no Kalićima navodnjavanje nije izvedivo jer su im parcele pod konopljom raspršene na više manjih površina u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a srce proizvodnje i prerade im je u Vrpolju.
- Ove godine konoplja mi je bila bolja u startu nego prošle godine, no vidjet ćemo kako će se stvari odvijati do vršidbe. To je ekološka proizvodnja i prinosi su tu u odnosu na konvencionalnu manji. U najboljim uvjetima to je tona sjemena po hektaru. Vegetacija traje 90 do 100 dana i nadam se da će žetva biti krajem rujna - kaže Kalić.
Prerađuje list i sjeme industrijske konoplje za potrebe prehrambene i kozmetičke industrije. Čajevi, ulje, pa i kolači, kreme, razna ulja za tijelo i drugo samo su dio njegove proizvodne palete. No, stabljiku, kao vrijedan dio biljke, kaže, nažalost, zaorava i tako stvara prirodni humus.
- Jer, nema razvijene proizvodnje za takvo nešto, nije prepoznata, iako se od stabljike konoplje može proizvesti do 50 tisuća raznih proizvoda - od tkanine, užadi, autokaroserije, odličan je građevinski izolat i dr., ali razvijene proizvodnje tog dijela konoplje nema – upozorava Kalić.
Ni površina ni odštete
No nije to jedina slaba karika u ovoj proizvodnji – posljednjih godina dogodio joj se strmoglavi pad u smislu površina. Kalić kaže kako je prije pod industrijskom konopljom bilo više tisuća hektara, a sada ih je znatno manje.
- Imam svježu informaciju iz Ministarstva poljoprivrede prema kojoj je u 2026. godini pod tom kulturom doslovno - 105 hektara. Istovremeno, 120 je registriranih uzgajivača, a samo nas 12 uzgaja ju na više od jedan hektar. Znači, ostali ju siju na vrlo malim površinama – kaže Kalić.
Ta činjenica reflektira se i na potpore u uvjetima elementarnih nepogoda.
- Nalazio sam se u situaciji da treba prijaviti štete od elementarne nepogode na konoplji, ali nju kao kulturu nisu prijavili. I dalje je nema jer nije zastupljena u dovoljnim količinama, odnosno površinama - ističe mladi OPG-ovac. Brojni su uzgajivači, naime, odustali od te proizvodnje jer tržište nije osigurano - proizvođači su sirovinu prisiljeni sami i prerađivati i sami ju prodavati.
