Europa mora ojačati nadzor i kontrolu komaraca jer se bolesti koje prenose šire na nova područja, a invazivne vrste postaju trajno prisutne u sve većem broju zemalja, poruka je to Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) objavljena 20. kolovoza, na Svjetski dan komaraca. Najveću neposrednu pozornost ove sezone privlači virus Zapadnog Nila, ali ECDC upozorava i na rastući rizik od denge i chikungunye, bolesti koje se u Europi sve manje mogu promatrati isključivo krozprizmu "uvezene" infekcije povezane s putovanjima.

Céline Gossner iz ECDC-a kaže da "širenje prijenosa virusa Zapadnog Nila, kao i širenje invazivnih vrsta komaraca, pokazuju zašto Europa mora ojačati svoje kapacitete za suzbijanje komaraca,

- Za učinkovito suzbijanje komaraca potrebna nam je bliska suradnja unutar Europe i integrirani pristup koji objedinjuje praćenje komaraca, uključivanje zajednice i ciljana rješenja za suzbijanje komaraca koja uzimaju u obzir utjecaj na okoliš, poručuje Gossner.

Dok su komarci koji šire virus denge (Culex komarci) već široko prisutni u Europi, azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji može prenositi viruse denge i čikungunje, sada je prisutan u 16 europskih zemalja, što je dvostruko više nego prije 12 godina.

Prema najnovijim podacima ECDC-a, do 13. kolovoza 2026. u devet europskih zemalja zabilježeno je 429 lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila. Zaražena područja evidentirana su u 77 regija, a šest europskih regija ove je godine lokalni prijenos zabilježilo prvi put. Najviše slučajeva prijavila je Italija, 224, slijede Grčka sa 105, Španjolska s 42, Sjeverna Makedonija s 30 i Rumunjska s 18 slučajeva. Francuska je prijavila šest, Srbija dva, a Njemačka i Kosovo po jedan slučaj. Europski centar, međutim, upozorava da prijenos virusa svoj vrhunac obično doseže tijekom kolovoza i početkom rujna, te se može očekivati i daljnji rast broja oboljelih.

Karta rasprostranjenosti iz travnja 2026. pokazuje da je Aedes albopictus u zemljama članicama EU-a i EEA uspostavio populacije u čak 384 regionalne administrativne jedinice.

U Hrvatskoj tigrasti komarac smatra se prisutnim u svim područjima županija koje ECDC prati. U istoj su situaciji, primjerice, Italija sa 107 od 107 i Slovenija s 12 od 12 jedinica. To ne znači da u Hrvatskoj automatski cirkuliraju dengue ili chikungunya, ali znači da je prisutan kompetentan vektor – komarac koji, ako virus na područje unese zaražena osoba, pod povoljnim uvjetima može biti prijenosnik.

Upravo je takav scenarij razlog zbog kojeg ECDC pojačava sezonski nadzor. Chikungunya nije endemska bolest u Europskoj uniji, ali lokalni prijenos može se dogoditi kada virus unese donese putnik na područje gdje je Aedes albopictus već prisutan. Do 12. kolovoza ove godine Francuska je prijavila 15 lokalno stečenih slučajeva chikungunye, osam više nego tjedan ranije, uz dva aktivna klastera. Istodobno je u EU/EEA tijekom 2026. do istog datuma prijavljen jedan lokalno stečeni slučaj denge, također u Francuskoj.

ECDC je početkom kolovoza izvijestio da je od početka 2026. izvan EU/EEA u 25 zemalja zabilježeno više od 219 tisuća slučajeva chikungunye i 81 smrt povezana s tom bolešću. Velik broj infekcija u svijetu povećava i mogućnost da se virus putovanjima unese u Europu. Sama prisutnost zaraženog putnika nije dovoljna za nastanak lokalnog žarišta, ali kada se spoje unos virusa, aktivna populacija odgovarajuće vrste komarca i povoljni okolišni uvjeti, lokalni prijenos postaje moguć.

Prema ECDC-ovoj bazi podataka, Hrvatska je 2024. prijavila 20 lokalno stečenih ljudskih slučajeva infekcije, a 2025. četiri. Prošle godine zabilježeno je i 11 izbijanja među kopitarima te jedno među pticama. U aktualnom tjednom izvješću za sezonu 2026., zaključno s 13. kolovoza, Hrvatska nije među devet zemalja koje su ECDC-u prijavile lokalno stečene ljudske slučajeve. To je povoljna okolnost za dosadašnji dio sezone, ali iskustvo prethodnih godina pokazuje zbog čega preventivni nadzor ostaje važan.

ECDC upozorava da se Europa suočava s duljim i intenzivnijim sezonama prijenosa bolesti koje prenose komarci. Istodobno, sustavi nadzora i kontrole nisu jednako razvijeni u svim državama. U novom izvješću, temeljenom na upitniku koji je obuhvatio EU/EEA, zemlje u procesu proširenja i Ujedinjeno Kraljevstvo, ECDC navodi da je između 2020. i 2025. nadzor komaraca roda Culex provodilo 17 zemalja, dok su mjere njihove kontrole primjenjivane u 12. Nadzor invazivnih komaraca roda Aedes provodilo je 20 zemalja, a aktivnosti kontrole njih 17.

Navode da problem nije samo u tome ima li neka država programe suzbijanja, nego i koliko su oni dugoročni, koordinirani i prilagođeni lokalnim uvjetima. Stoga ECDC upozorava da se aktivnosti u mnogim zemljama oslanjaju na kratkoročno financiranje, dok se reakcije na povećanu brojnost komaraca ili pojavu bolesti često organiziraju "ad hoc". Dodatni izazovi su otpornost komaraca na insekticide, ograničen broj sredstava odobrenih za njihovo suzbijanje i potreba da se intervencije provode uz što manji utjecaj na okoliš.

Zbog toga ECDC zagovara integrirani pristup, odnosno istodobno praćenje komaraca i bolesti koje prenose, uklanjanje mjesta na kojima se razvijaju ličinke, uključivanje lokalnih zajednica te ciljanu primjenu mjera kontrole.

Navode da građani također imaju svoju ulogu u procesu kontrole tako što će posude, kante, podlošci za cvijeće, bačve i drugi mali spremnici stajaće vode u dvorištima i na balkonima, koji su potencijalna mjesta razvoja komaraca, ukloniti. Njihovo pražnjenje, uklanjanje ili pokrivanje jedna je od najjednostavnijih preventivnih mjera. ECDC preporučuje i osobnu zaštitu repelentima, odjećom koja pokriva kožu te zaštitu domova mrežama protiv komaraca. Zdravstveni djelatnici također trebaju biti na oprezu zbog mogućnosti lokalnog prijenosa i unosa virusa kako bi se spriječilo njihovo daljnje širenje.

Promjena epidemiološke slike ne znači da će Europa postati tropsko područje niti da će svaka prisutnost tigrastog komarca završiti izbijanjem bolesti. Ali granica između "egzotičnih" infekcija i lokalnog javnozdravstvenog problema postaje sve manje čvrsta. Hrvatska je dobar primjer te nove stvarnosti, Aedes albopictus prisutan je u svim hrvatskim jedinicima lokalne samouprave koje prati ECDC, virus Zapadnog Nila već je ranijih godina izazivao lokalne infekcije, a putovanja izvan državnih granica uvijek ostavljaju mogućnost unošenja virusa koji, uz prisutnost odgovarajućeg vektora, može pokrenuti lokalni prijenos.

Zato je glavna poruka ECDC-a na Svjetski dan komaraca 2026. prije svega poruka o preventivi. Napominju da Europa još ima mogućnost spriječiti ili ograničiti brojna lokalna žarišta, ali za to su potrebni sustavan nadzor, brza razmjena podataka, stabilno financiranje i mjere koje se ne aktiviraju tek kada se pojave prvi oboljeli.

U zemlji poput Hrvatske, gdje je tigrasti komarac već etabliran u svim područjima koja ECDC prati, prevencija više nije samo pitanje smanjenja neugodnih uboda već postaje sastavni dio zaštite javnog zdravlja.n