Rekordno vruće ljeto još se ne predaje, ali toplinskih valova kakve smo imali više neće biti, kažu meteorolozi. Predstojeća jesen mogla bi biti toplija od prosjeka, a oborine prosječne ili nešto iznad uobičajenih vrijednosti za to doba godine. Hoće li topla i nešto kišnija jesen koja nas očekuje donijeti i nove vremenske ekstreme, obilnu kišu, olujna nevremena ili duža sušna razdoblja, još uvijek se ne može pouzdano reći, kažu stručnjaci u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).

- Zahladnjenje, koje se izraženije osjetilo na kopnu u utorak, bilo je kratkotrajno. Već u srijedu u cijeloj Hrvatskoj prevladavalo je sunčano i vruće, a u četvrtak će biti još toplije, na istoku zemlje i vrlo vruće, uz najvišu dnevnu temperaturu višu od 35 Celzijevih stupnjeva - najavljuje Dunja Plačko-Vršnak, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a.

Od petka bi temperature zraka trebale biti u blagom padu. Pred nama je, ističe, i dalje razdoblje s najvišom dnevnom temperaturom uglavnom višom od 30 celzija. Ipak, prema trenutačno dostupnim prognostičkim izračunima, ne očekuje se duže razdoblje izrazito visokih temperatura, poput onoga koje smo imali potkraj srpnja i tijekom kolovoza. Kraća toplija i hladnija razdoblja izmjenjivat će se, što je uobičajeno za ovo doba godine.

Nema naznaka kiše

Posljednja kišna epizoda bila je posljedica prolaska frontalnog poremećaja, no oborina nije bila jednako raspoređena. U unutrašnjosti, a samo ponegdje i na Jadranu, palo je uglavnom između 10 i 20 litara kiše po četvornom metru, najviše u Gorskom kotaru, gdje je lokalno u samo nekoliko sati bilo čak 77 litara po četvornom metru. Sljedećih dana nema naznaka za izraženiju kišu, no tijekom petka postoji mogućnost ponegdje obilnije oborine, prije svega na sjevernom Jadranu. U ostalim dijelovima zemlje kiše će biti malo, a ponegdje bi mogla i potpuno izostati, navodi meteorologinja.

Dugoročne prognoze predviđaju da će prosječna temperatura cijele jeseni biti viša od uobičajene za to doba godine. Ukupna količina kiše od rujna do studenog mogla bi pak biti oko uobičajenih vrijednosti ili veća od njih. Na pitanje o tome koliko je potrebno za ublažavanje posljedica suše, također nema jednoznačnog odgovora. To ovisi prije svega o tome koliko je suša bila jaka i koliko je dugo trajala, ali i o stanju tla i vegetacije te o količini i rasporedu kiše u idućem razdoblju.

- Biljke se nakon kiše mogu početi relativno brzo oporavljati, ali što je suša bila jača i duže trajala, mogućnost potpunog oporavka je manja. U poljoprivredi se dio štete, primjerice gubitak prinosa nastao u osjetljivoj fazi razvoja biljke, naknadnom kišom više ne može nadoknaditi - upozorava Jasmina Dobranić, agrometeorologinja DHMZ-a.

Tlo i vegetacija

Za postupno ublažavanje suše najpovoljnija je, kaže, umjerena kiša duže vrijeme, jer tada voda ima više vremena prodrijeti u tlo i obnoviti zalihe vlage. Kratkotrajni i vrlo jaki pljuskovi mogu donijeti veliku količinu vode, ali ona se ne mora u jednakoj mjeri upiti u tlo. Na vrlo suhom, zbijenom ili ogoljenom tlu dio vode može brzo otjecati površinom, što povećava mogućnost bujičnih poplava i erozije tla.

- Posebno su osjetljive površine bez vegetacijskog pokrova, uključujući područja na kojima je vegetacija osušena ili uništena požarom. Zato jedna obilna kiša ne znači nužno i kraj suše - za oporavak tla i vegetacije važniji je niz oborinskih razdoblja, koja postupno nadoknađuju nedostatak vlage - zaključuje.