Tropske vrućine i dugo razdoblje bez ozbiljnih padalina učinili su svoje. Ratari, koji su već “oplakali” kukuruz, jer će prinosi biti niži i do 70 %, utjehu su vidjeli u suncokretu i uljanoj repici, ali čini se da i te uljarice neće ispuniti sva njihova očekivanja. Još donedavno isticali su kako se nadaju dobrom prinosu suncokreta, biljke koja je otpornija na visoke temperature i sušu, no priroda je očito odlučila - drukčije.

Kako ističe Matija Brlošić, potpredsjednik Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, žetva suncokreta već je počela, a kod susjeda preko Dunava traje već desetak dana i prvi rezultati nisu očekivani.

- Suncokret dobro podnosi sušu, ali očito je da nije mogao duže odolijevati ovim temperaturama - kaže Brlošić, naglašavajući kako se ratari samo mogu nadati da će njegovi prinosi bar djelomično “pokrpati” prinose žitarica. Ako budu takvi, nastavlja, kao što pokazuju rezultati nakon prvih otkosa, bit će to - katastrofa. Na upit kako u ovom trenutku izgleda suncokret na slavonsko-baranjskim obradivim površinama, kaže kako to ovisi o nekoliko čimbenika.

Važan herbicid

- Pojedina područja dobila su nešto kiše prije tri tjedna i ondje je suncokret nešto bolji, čak i odličan. Nadalje, važan je i tip zemljišta odnosno vrsta hibrida odabranog za sjetvu - objašnjava Brlošić, napominjući kako je sreća u nesreći bar to što je u međuvremenu na tržište stigao herbicid koji gotovo 100 posto uništava ambroziju, što pomaže i alergičarima. Govoreći o cijeni suncokreta i tržištu, kaže da cijena blago raste, pa je sada akontacijska cijena osječkog Žita 475 eura za tonu, a prije mjesec dana bila je 450 eura za istu količinu. Velik je broj ratara uvjeren da se to događa upravo stoga što procjene (a i prvi rezultati) kažu kako će prinosi biti znatno manji nego što je donedavno bilo očekivano. Osim toga, u problemima s prinosima zbog suše su i države koje slove kao veliki proizvođači, poput Ukrajine i Rumunjske. Što se tržišta i prodaje tiče, Brlošić kaže kako u većini slučajeva postoje organizatori proizvodnje, s kojima ratari dogovaraju prodaju, te kako će većina suncokreta završiti u Čepinu i manjoj uljari u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Sve češća kultura

Bez obzira na sve, i nadalje smatra kako suncokret postaje jedna od kultura koje bolje odgovaraju novim vremenskim uvjetima te ga je sve više na slavonsko-baranjskim poljima, čak i znatno zapadnije, što sve donedavno nije bilo tako. Osobno, smanjio je površine pod šećernom repom i djelomično pod pšenicom, a više je zasijao upravo suncokret. Povlačeći crtu ispod dosadašnje sezone, ističe kako je sve sigurnije da je riječ o sezoni za brz zaborav.

- Ukratko, gotovo katastrofa. Pozitivnu nulu mogla bi donijeti uljana repica, a sve ostalo je ispod nule. Uz uljanu repicu, doduše, čekamo i suncokret, ali je riječ o površinama koje u ukupnom izračunu naših prihoda neće znatno pomoći. Što se ratarstva tiče, iz godine u godinu tonemo sve dublje i postavlja se pitanje do kada se to može izdržati. Tako je i ova godina lošija nego prethodna. Upitno je ulaganje u novu proizvodnju. I u konačnici, cijene naših primarnih proizvoda definitivno su preniske, a s obzirom na troškove cijene svih naših proizvoda trebale bi biti više za 30 do 50 % - zaključuje Brlošić.