Dizelsko gorivo u Hrvatskoj od danas stoji rekordnih 1,80 eura po litri, sukladno jučerašnjoj vladinoj Uredbi o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Najviša dosad zabilježena cijena u novijoj povijesti iznosila je 1,78 eura po litri (preračunato iz kuna), a na snazi je bila od 25. listopada 2022. godine, pri čemu valja napomenuti da je tadašnja cijena barela Brent sirove nafte iznosila 98,88 dolara po barelu, dok je današnja cijena desetak dolara niža.

Benzin od danas također poskupljuje, na 1,63 eura po litri, što je nešto niže od cijene iz ljetnih mjeseci 2022. godine, kada je cijena osnovnog 95-oktanskog benzina bila 1,79 eura (preračunato iz kuna), što je za samo jedan eurocent manje od današnje, rekordne cijene dizela.

VLADA

Proizvodnja pada

Najnovije u nizu poskupljenja, unatoč relativno stabilnim cijenama sirove nafte na svjetskim tržištima, stručnjaci objašnjavaju promjenom poslovanja na svjetskim burzama goriva. Uslijed dugotrajne blokade Hormuškog tjesnaca, zbog sukoba SAD-a i Irana, kao i rusko-ukrajinskog rata u kojemu su rafinerije nafte u obje zemlje sve češće mete napada dronovima i dalekometnim projektilima, proizvodnja i mogućnost transporta naftnih derivata u zadnje je vrijeme smanjena pa zbog toga rastu i cijene koje više nisu nužno vezane uz cijenu sirove nafte na određenim tržištima.

Naftni stručnjak Davor Štern ističe upravo kako platforme za trgovanje sirovom naftom i nafnim derivatima, posebno dizelom kojeg osobito nedostaje u Europi, više nisu nužno cjenovno povezane.

- Derivatima, kojih na svjetskom tržištu nedostaje, danas se trguje na odvojenim platformama. To je posljedica bombardiranja rafinerija nafte u zemljama Perzijskog zaljeva, kao i rafinerija u Rusiji i Ukrajini. Uz to, transport naftnih derivata proizvedenih u zemljama Perzijskog zaljeva velikim je dijelom onemogućen zbog blokade Hormuškog tjesnaca zbog američko-iranskog rata. Rafinerije u Rusiji i Ukrajini proizvode znatno manje količine derivata, a trebamo biti svjesni da su se iz njih, unatoč embargu na uvoz iz Rusije, dopremale značajne količine goriva na svjetsko pa tako i na europsko tržište. Nedavno je objavljeno da je Belgija, primjerice, sav ukapljeni prirodni plin uvozila iz Rusije. Svemu tome treba dodati i burzovno poslovanje i trgovinu derivatima. Burzovni mešetari se sada doslovno klade na cijene derivata i nastoje izvući maksimalni profit - kaže Štern.

ARHIVA NL

Kod izračuna cijena goriva u Europi i Hrvatskoj, dodaje, treba uzeti u obzir i inflaciju i tečajne razlike između dolara koji se koristi kao valuta u svjetskoj trgovini naftom i eura.

Neizvjesno doba

Osim osnovnog dizela i benzina, od danas su skuplja i sva ostala goriva. Benzinsko gorivo stoji 1,63 eura po litri, odnosno sedam eurocenti više, dizelsko je skuplje za devet eurocenti, te stoji 1,80 eura, a za devet eurocenti poskupio je i plavi dizel koji od danas stoji 1,27 eura po litri.

Za četiri eurocenta poskupio je i ukapljeni naftni plin (UNP) za spremnike, koji sada stoji 1,24 eura za kilogram, a UNP u bocama poskupio je za tri eurocenta, na 1,81 euro po kilogramu. Iz Vlade ističu kako bi, da nema mjera za ograničavanje maloprodajnih cijena, osnovni benzin stajao 1,78 eura po litri, dizel 2,01 eura, plavi dizel 1,36 eura, a UNP 1,35 eura po kiogramu za spremnike te 2,05 eura za boce.

Prema procjenama nekih europskih naftnih stručnjaka, europsko tržište moglo bi se ove jeseni, osim s visokim cijenama dizela, suočiti i s fizičkim nedostatkom te vrste goriva. Drugi smatraju kako će viškovi iz SAD-a i drugih zemalja pokriti potražnju, ali uz visoku cijenu. Hrvatskom tržištu, na kojemu je potrošnja dizela još uvijek veća od benzina, po tom bi pitanju trebalo pomoći postrojenje za preradu teških ostaka nafte u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka koje bi trebalo značajno povećati domaću proizvodnju dizelskoga goriva i to s mogućnošću prerade težih i jeftinijih vrsta sirove nafte. To bi postrojenje, prema zadnjim dostupnim informacijama iz Ine, trebalo početi s radom do kraja ove godine.