Udar vrućina sve je jači, a stabla stradaju: Bez urbanog zelenila život u gradovima će biti nepodnošljiv
Ekstremne vrućine posljednjih su tjedana ponovno zahvatile Hrvatsku i velik dio Europe, a sve češći toplinski valovi pokazuju koliko se mijenja klima u kojoj živimo. Posebno su ugrožena urbana stabla, koja imaju važnu ulogu u hlađenju gradova, ali se istodobno sve teže nose s visokim temperaturama i dugotrajnim sušama.
Prognoze za Hrvatsku pokazuju da nas očekuju sve toplija ljeta, dulji toplinski valovi i manje oborina tijekom razdoblja intenzivne vegetacije, od lipnja do rujna.
Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, vlasnik tvrtke Arboring i direktor stručnog razvoja, urbanog šumarstva i community rješenja platforme Ekologija.hr, upozorava da stabla zbog takvih uvjeta troše velike količine vode, a posljedice suše često nisu odmah vidljive.
„Stabla u prosjeku sadrže oko 50 posto vode, a pri normalnim ljetnim temperaturama do 25 °C jedno prosječno urbano stablo visoko 20 metara troši između 150 i 200 litara vode dnevno. Međutim, pri temperaturama od 35 stupnjeva i više, potrošnja drastično skače na 400 do 600 litara pa i više – osobito na površinama gdje dominiraju asfalt i beton koji zadržavaju i otpuštaju ogromne količine topline“, ističe Poštenjak.
Suša ugrožava stabla
Nedostatak vode najprije uzrokuje venuće i promjene na lišću, a ako suša potraje, stablo može početi odbacivati lišće, gubiti dijelove provodnog sustava i u konačnici odumrijeti. Poseban problem predstavlja i tzv. ljetno odbacivanje grana. Nakon dugih sušnih razdoblja kod nekih odraslih stabala, među kojima su hrastovi, jaseni, bukve i brijestovi, može doći do iznenadnog loma teških donjih grana, što predstavlja opasnost za ljude i imovinu.
Dodatni problem u gradovima je zbijeno tlo zbog dugogodišnjeg gaženja, prometa i građevinskih radova. Takvo tlo slabije upija vodu i ne omogućuje korijenu dovoljno zraka i prostora. Poštenjak zato upozorava da nije dovoljno samo zalijevati stabla, već je važno to činiti pravilno: „Kod zalijevanja odraslih i mladih stabala iznimno je važno provoditi dubinsko natapanje, a ne površinsko zalijevanje“,.
Otpornost stabla na visoke temperature i sušu velikim se dijelom određuje već prilikom sadnje. Stablu je potrebno osigurati dovoljno kvalitetnog i nesabijenog tla kako bi se korijen mogao pravilno razvijati. U gradskim sredinama problem nedostatka prostora može se riješiti primjenom strukturnih tala i podzemnih nosivih elemenata, koji omogućuju da iznad korijena ostanu prometne i pješačke površine, a stablu osiguravaju prostor i kisik.
Gubitak stabla znači i veliki gubitak za grad
Urbano zelenilo nije samo pitanje izgleda gradova. Stabla hlade ulice, smanjuju učinak toplinskih otoka, pročišćavaju zrak, zadržavaju oborinsku vodu i smanjuju buku. Istodobno pozitivno utječu na mentalno i fizičko zdravlje stanovnika.
„Prave posljedice ovosezonskih suša vidjet ćemo tek na jesen. Svako izgubljeno odraslo stablo znači gubitak besplatnog hlađenja ulica, smanjenje buke i pad vrijednosti nekretnina. Mladom stablu trebaju desetljeća da nadoknadi funkciju jednoga odraslog stabla. Zato ulaganje u dekompakciju tla, pravilnu sadnju i natapanje nije luksuz, nego ključna investicija u sigurnost i održivost naših gradova u godinama koje dolaze“, naglašava Fran Poštenjak za Ekologija.hr.
Gubitak odraslog stabla zato ne znači samo manje zelenila. Gradovi dobivaju više topline, veće troškove hlađenja, veći rizik od problema s oborinskim vodama, a potrebno je i više desetljeća da novo stablo naraste dovoljno veliko kako bi pružalo iste koristi.
„Ulaganje u kvalitetnu sadnju nije trošak – to je ulaganje u sigurnost, zdravlje i otpornost gradova“, zaključuje Poštenjak.