Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Mihelić u otvorenom pismu poljoprivrednicima, javnosti i Vladi pozvao je na nužnost osnivanja snažnog domaćeg fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

Mihelić se obratio u povodu "katastrofalne suše", koja i ove godine utječe na poljoprivrednu proizvodnju, te velikih poremećaja na tržištu tih proizvoda gotovo u svim sektorima proizvodnje, ističući da poljoprivrednici opet sami snose posljedice suše.

Poručio je da oni ne mogu tražiti od države da financira budućnost naše poljoprivrede, a sami proizvoditi kao da se ništa nije promijenilo. "Moramo biti spremni mijenjati proizvodnju. Mijenjati tehnologiju. Mijenjati strukturu proizvodnje tamo gdje je to potrebno. Povezivati se. Prerađivati. Skladištiti. Navodnjavati tamo gdje je to ekonomski opravdano. Proizvoditi ono što tržište može platiti. I preuzeti svoj dio odgovornosti", napisao je Mihelić, no i naglasio da ta promjena košta. Pritom, ističe, poljoprivrednik mora uložiti svoj kapital i preuzeti svoj dio rizika, država mora stvoriti uvjete, a financijski sustav omogućiti ulaganja. Dodaje kako taj fond ne bi održavao stari model proizvodnje, nego bi pomogao stvaranju novog.

O potrebi navodnjavanja napisao je da vodu "moramo znati dovesti tamo gdje je potrebna i koristiti je tamo gdje može stvoriti ekonomsku vrijednost". "Proizvodnja mora stvarati dovoljno vrijednosti da poljoprivrednik od nje može živjeti. Zato moramo početi razmišljati drugačije. Ne samo kako proizvesti više tona, nego kako proizvesti više vrijednosti", ističe Mihelić. Uz podatke o padu proizvodnje povrća i kravljeg mlijeka, pita i želimo li da Hrvatska proizvodi hranu za svoje građane ili da sve više ovisi o uvozu.

Osvrnuo se i na pašnjake, koji su sa smanjenjem stočnog fonda ostali bez proizvodne funkcije, pa su zarasli, te se povećava količina suhe i drvenaste vegetacije, tj. gorivog materijala. Mihelić ne tvrdi da je zarastanje poljoprivrednih površina uzrok svakog požara, ali bi bilo neodgovorno praviti se da nije važno kako izgleda prostor kojim se godinama nitko ne koristi. "Zato moramo, gdje za to postoje prirodni i gospodarski uvjeti, vratiti stoku na pašnjake", poručuje.