Znanstveno vijeće HAZU-a upozorilo je u ponedjeljak da onečišćenje tla i lokalni utjecaj na podzemne vode u Gospiću pokazuju kako problem nezakonitog odlaganja otpada ne završava njegovim uklanjanjem te zatražilo sanaciju i jači nadzor.

Za lokaciju u Gospiću javno su objavljeni rezultati vještačenja kojima je utvrđen utjecaj odloženog otpada na više sastavnica okoliša, stoji u priopćenju Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša HAZU-a. Dio otpada pokazuje ekotoksična svojstva, a među različitim vrstama otpada utvrđeni su i ostaci obrade medicinskog otpada.

Onečišćeno tlo i podzemne vode u Gospiću

U tlu su utvrđene izrazito povišene koncentracije bakra, cinka, olova i antimona, kao i prisutnost mikroplastike, degradacija tla te promjene vegetacije.

Dopunska istraživanja pokazala su i lokalni utjecaj odloženog otpada na podzemne vode. U podzemnim vodama nizvodno od lokacije utvrđene su tvari iz skupine PFAS, odnosno perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari, dok takav nalaz nije zabilježen u uzvodnom referentnom piezometru.

Mnoge PFAS tvari vrlo su postojane u okolišu, a neke su izrazito mobilne u vodi, zbog čega njihova prisutnost zahtijeva posebnu pozornost i dugoročno praćenje. Prostorni raspored nalaza i hidrogeološke značajke područja, navodi se u priopćenju, upućuju na migraciju onečišćujućih tvari iz područja odlaganja prema podzemnim vodama.

Istodobno, najnoviji rezultati izvanrednog uzorkovanja ne upućuju na onečišćenje javnog vodoopskrbnog sustava, što je, ističe se, važno jasno komunicirati. Radi preventivne zaštite zdravlja stanovništva pokrenuto je i prikupljanje podataka o privatnim bunarima, cisternama i lokalnim vodovodima izvan sustava javne vodoopskrbe.

No uredni nalazi javne vodoopskrbe ne mijenjaju činjenicu da je utvrđeno onečišćenje tla i dokumentiran lokalni utjecaj na podzemne vode, naglašava Vijeće.

Prioritet na takvim lokacijama mora biti, poručuju, sprječavanje daljnjeg utjecaja na okoliš, uklanjanje izvora rizika i stručno utemeljena sanacija, uz sustavno praćenje tla, površinskih i podzemnih voda te, prema procjeni rizika, zraka.

Rezultati praćenja trebaju biti javno dostupni, a građani moraju dobivati jasne, pravodobne i vjerodostojne informacije o stanju okoliša u kojem žive.

Vijeće pritom upozorava da uklanjanje otpada ne može biti kraj postupka. Činjenica da je utjecaj na okoliš na dokumentiranoj lokaciji utvrđen tek naknadno nameće obvezu da se preispita kako funkcionira sustav koji bi takve događaje trebao spriječiti – od izdavanja dozvola i praćenja tokova otpada do razmjene informacija među nadležnim tijelima te kontrole i inspekcijskog nadzora.

Dugoročno rješenje je smanjenje otpada

Dugoročno rješenje ne može biti samo sanacija postojećih lokacija. Potrebno je smanjivati nastanak otpada, povećavati ponovnu uporabu i recikliranje te za preostale tokove razvijati tehnološki i okolišno prihvatljive oblike obrade i oporabe, uključujući energetsku oporabu ondje gdje je stručno opravdana i provediva uz visoke standarde zaštite okoliša i zdravlja.

Tehnološka sigurnost i povjerenje javnosti, ističe Vijeće, nisu suprotstavljeni zahtjevi. Suvremena rješenja mogu biti prihvatljiva samo uz učinkovitu kontrolu, neovisni stručni nadzor, transparentno praćenje utjecaja na okoliš i otvoreno uključivanje javnosti.

Vijeće podsjeća da je na potrebu jačanja kontrole i inspekcijskog nadzora upozoravalo i nakon požara u pogonu Drava International 2023. godine. U zaključcima okruglog stola održanog 2024. istaknuta je potreba jačanja institucijskih kapaciteta nadležnih tijela te sustavnog praćenja tla i voda, a ovisno o prirodi incidenta i zraka.

Objavljeni nalazi za Gospić, smatra Vijeće, dodatno potvrđuju važnost tih upozorenja.

Problem odlaganja otpada stoga nadilazi pojedinačnu lokaciju i zahtijeva sustavan odgovor na nacionalnoj razini.

„Posljedice je nužno sanirati. No ako uklonimo otpad, a ne uklonimo slabosti koje su omogućile da problem nastane, uklonili smo samo njegove vidljive posljedice“, poručuje Vijeće.

Traži konkretne i provjerljive promjene u sustavu zaštite okoliša te jačanje prevencije, kontrole i nadzora kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.