Tropske vrućine, toplinski valovi i dugo razdoblje bez kiše, koje još uvijek nema na vidiku, rezultirali su još jednim kuriozitetom.

U četvrtak je, naime, u beljskim vinogradima počela berba grožđa.

Strojevi “bespomoćni”

- Berba grožđa u Vinima Belje započela je ranije nego ikada - ističu beljski vinogradari, objašnjavajući kako su u prvoj polovini kolovoza u taj posao krenuli zbog dugotrajnog razdoblja visokih temperatura i nedostatka oborina. Naglašavaju kako su analize grožđa s ukupno 620 hektara u Belju i Vupiku, kojima upravlja Podravka Agri, pokazale da su rane sorte u baranjskim vinogradima dostigle parametre potrebne za proizvodnju pjenušavih vina, pa je početak berbe usklađen s aktualnim uvjetima u vinogradima.

- Dinamika berbe i radova u vinogradu prilagođavat će se vremenskim prilikama - poručuju iz Belja.

Vrlo brzo berbe ranih sorti započet će i ostali baranjski vinogradari. Slično ratarima, koji su, više-manje, kukuruz otpisali i u velikom će ga dijelu koristiti za silažu (a ni soja ne stoji baš najbolje), optimizam splašnjava i među vinogradarima. Svi se slažu u jednom: kiša bi sada već itekako dobro došla.

- Vinogradi još uvijek dobro podnose visoke temperature i duže razdoblje bez padalina. No, kiše svako treba, kako za trsove i grožđe tako i za međurednu obradu. Zemlja je toliko suha da radni strojevi ne mogu prodrijeti u zemlju, pa ne možemo odraditi zahvate koje smo planirali - ponavlja priču s početka kolovoza Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje, naglašavajući kako, nažalost, još uvijek nije vidio najavu za kišu, što s nestrpljenjem očekuje.

Trsovi i nadalje relativno lijepo izgledaju, grozdovi se već poprilično naziru, ali će zbog suše prinos sigurno biti nešto manji. Nedostatak vode znatno utječe na fiziologiju i sastav bobica vinove loze, a ti učinci mogu biti različiti ovisno o intenzitetu i trajanju stresa. Dugotrajna suša može znatno smanjiti prinos grožđa zbog smanjene fotosintetske aktivnosti i povećanog opadanja cvjetova i mladih bobica. Ako ništa drugo, problema s bolestima zasad nema.

Kalendar se pomiče

- Ove godine nije bilo bolesti. Zaštitu smo na vrijeme obavili, a za razvoj bolesti ne pogoduju ni tako visoke temperature, odnosno suša. Sporadično je bilo borbe protiv američkog cvrčka, odnosno zlatne žutice koja je napala neke ranije sorte, poput chardonnaya. Baranja je u neku ruku zaštićena, jer ovdje nema toliko neobrađenih površina - objašnjava Gerštmajer. Podsjetimo, ta je bolest detektirana u 14 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu, a širi se sa zapuštenih površina. Lišće zaraženih trsova blijedi, uvija se prema unutra i postaje lomljivo. Kod bijelih sorti list žuti, a kod crnih tamni. List gubi elastičnost, a zaraženi trs ne dozrijeva te s vremenom propada. Struka ističe kako je problem što vinogradari često ne prepoznaju simptome na vrijeme, pa zaraženi trsovi ostaju u vinogradu i postaju izvor zaraze za druge.

Gerštmajer naglašava kako je bio u pravu kada je prognozirao da će prve berbe ranijih sorti grožđa započeti već polovinom kolovoza.

- Nekada su berbe kretale kasnije, ali posljednjih desetak godina kreću sve ranije. Posljednju ‘’normalnu’’ berbu što se tiče njezina početka imali smo negdje 2009. ili 2010. godine. Od tada one su sve ranije, posebice berbe grožđa potrebnog za pjenušce, poput pinota sivog ili chardonnaya. Neki za pjenušac koriste i graševinu. Što se našeg gospodarstva tiče, poznati smo po nešto kasnijim berbama, pa ćemo i ove godine nastojati što duže držati grožđe na trsovima - kaže.