01.11.2024., Gospic - Pogled iz zraka na rijeku Liku i predivne jesenske boje. Photo: Sime Zelic/PIXSELL

Voda za piće na Rab dolazi s kopna preko izvorišta Hrmotine koje koristi vode rijeka Like (na snimci) i Gacke

Šime Zelić/PIXSELL
13.8.2026., 14:22
Stroži nadzor vode

Kvaliteta vode pod povećalom: Metali i PFAS spojevi odsad će se provjeravati svaki mjesec

Željko Linšak, NZJZ: Ako nađemo povećane vrijednosti metala, zabranit ćemo uporabu vode

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije provest će, po nalogu župana Ivice Lukanovića, dodatni nadzor ispravnosti pitke vode na otoku Rabu, koji se vodom opskrbljuje s područja Like. Župan Lukanović zatražio je takav nadzor zbog ekološke krize nastale ilegalnim odlaganjem opasnog otpada u Gospiću, procijenivši da su dodatne analize nužne kako bi se pravodobno utvrdilo eventualno zagađenje pitke vode. Istodobno, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u srijedu su demantirali tvrdnje da se voda u Gospiću pet mjeseci nije ispitivala na prisutnost PFAS spojeva.

HZJZ navodi da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja u okviru državnog monitoringa, a rezultati su, kao i kod kontrole što su je u ožujku provele Ličke vode, bili ispod granice kvantifikacije, odnosno manje od 0,0015 mikrograma po litri. Drugo uzorkovanje planirano je za rujan, a zbog javnog interesa HZJZ je u utorak, 11. kolovoza, proveo izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod potrošača na području Gospića.

Dodatne mjere

Prema podacima HZJZ-a, od početka godine do 10. kolovoza na području Ličko-senjske županije provedeno je 159 analiza parametara skupine A u vodoopskrbnoj mreži, a samo su dva uzorka bila problematična zbog neispravnosti izljevnih mjesta. Nakon hitnih intervencija, ponovljeni uzorci bili su uredni.

- Monitoring će se nastaviti, a rezultati će biti javno dostupni. Osim državnog monitoringa, svi isporučitelji vode provode operativni monitoring na svom području i obavještavaju javnost o eventualnim ograničenjima ili zabranama korištenja vode, a to će činiti i ubuduće - poručuje ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

U Primorsko-goranskoj županiji procijenili su ipak da treba poduzeti dodatne mjere opreza pa se u lokalnom zavodu javnog zdravstva ispituje voda koju piju Rabljani, a dolazi s kopna, preko izvorišta Hrmotine, koje koristi vode rijeka Like i Gacke. Lički izvori vodom opskrbljuju i područje Senja te otok Pag. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a Željko Linšak izvijestio je u srijedu da dosadašnje analize i nadzori nisu pokazali utjecaj onečišćenja u Gospiću na sigurnost vode u vodovodu otoka Raba. Prisutnost metala i PFAS spojeva dosad se provjeravalo dvaput godišnje, a sada se ide u jednomjesečne nadzore.

- Dodatno ćemo ispitivati prisutnost 19 metala svaki mjesec, a krećemo već sada, u kolovozu. S obzirom na to da je to jedan dovod vode s kopna na otok, uzimat ćemo taj jedan uzorak i svaki mjesec ga testirati. Takvo uzorkovanje i inače radi komunalac, radimo ga mi, a sada će to raditi i HZJZ u Lici. Dakle, kontrole će biti strože - rekao nam je Linšak. Do rapskog vodovoda onečišćenje bi, objašnjava, moglo doći ne samo preko podzemnih voda već i tla, no zasad su rezultati uredni.

- Ako nađemo povećane vrijednosti, zabranit ćemo uporabu vode, ali dosad su rezultati bili dobri, a bit će vjerojatno i sada -ocjenjuje Linšak. On zapravo ne očekuje da bi nalaz vode na Rabu mogao biti loš.

- Prvo bi to osjetila Lika, prvo bi njihovi rezultati bili loši, a mi bismo tek kasnije to vidjeli na našim pokazateljima - zaključuje.

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije izdao je u srijedu hitno upozorenje za sve stanovnike s područja gradova Gospića, Otočca i Senja te općina Perušić i Karlobag, tražeći podatke o korištenju vlastitih izvora vode.

- U povodu novih spoznaja o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću, a s ciljem preventivne zaštite zdravlja stanovnika, provodimo žurno prikupljanje podataka o individualnoj i lokalnoj vodoopskrbi. Molimo sve stanovnike navedenih područja koji u posjedu imaju vlastite bunare, cisterne ili se opskrbljuju iz lokalnih vodovoda koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe da se žurno jave Zavodu - pozvali su stanovnike i ponovili kako je voda u sustavu javne vodoopskrbe na cijelom području tih gradova i općina u potpunosti provjerena i sigurna za piće.

Bez straha

U županijskom Zavodu za javno zdravstvo ističu kako se voda na tom području redovito kontrolira te nema razloga za strah.

- Voda za piće redovito se prati, a ključnu ulogu u provođenju specijaliziranih analiza preuzeo je HZJZ, koji raspolaže potrebnim laboratorijskim kapacitetima i opremom - kaže nam Danijela Ivšinović, v. d. ravnateljice Zavoda, te dodaje da su u stalnoj komunikaciji sa županijskim vlastima, a plan uzorkovanja i praćenja situacije usklađuje se na dnevnoj razini.

- Ljudi imaju dojam kao da se ništa ne radi. To definitivno nije istina. Odgovorno tvrdim da se analize vode rade korektno, sukladno struci i zakonu - poručuje Ivšinović. Smatra da se podatak o mogućem prodiranju otrovnih tvari u podzemne vode ne smije automatski poistovjećivati s onečišćenjem podzemnih voda koje se koriste za javnu vodoopskrbu, kao što se eventualnu promjenu kvalitete vode ne može pripisati isključivo utjecaju odlagališta otpada.

- Na kvalitetu vode mogu utjecati i brojni drugi faktori, uključujući vremenske prilike, oborine i smanjenje količine vode. Do promjena vode će zbog ove suše sigurno doći - ističe. Dio parametara koji se danas spominju, dodaje, prati se u sustavu monitoringa već godinama. Teški metali, primjerice, dio su dugogodišnjeg monitoringa, pa se aktualni rezultati mogu uspoređivati s ranijim mjerenjima. A oni nisu pokazali zagađenje vode.

- Nama je svima u cilju da se taj otpad makne. Mi ovdje živimo i tu vodu pijemo, i ja je pijem. Cilj je naših laboratorijskih analiza da, ako se nešto pojavi, možemo što prije reagirati. Ne može se reći da kroz vrijeme neće biti promjena u kvaliteti vode, ali zasad je ona sigurna - zaključuje Ivšinović. 

Poslani upiti na 70-ak lokacija za zbrinjavanje otpada iz Gospića

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zasad ne žele izlaziti s procjenama koliko bi stajalo zbrinjavanje 35.000 tona opasnog otpada kod Gospića. Napominju da su u tijeku postupci nabave vrijedni 5,1 milijun eura koji se odnose na uklanjanje rasutog otpada te otpada u tzv. big bag vrećama, za koje Fond zaprima ponude do 25. kolovoza, a izvođači radova će za sanaciju tog dijela otpada imati rok do godinu dana. U Fondu podsjećaju da u Hrvatskoj trenutačno ne postoje odgovarajući kapaciteti za konačno zbrinjavanje svih vrsta otpada utvrđenih na lokaciji u Gospiću, dok je za dio otpada bilo potrebno pronaći način zbrinjavanja u specijaliziranim postrojenjima u drugim državama EU-a koje imaju odgovarajuće dozvole, tehnologiju i kapacitete za prihvat takvih vrsta otpada.

- Istraživanjem tržišta koje se trenutačno provodi, i u okviru kojeg smo upite poslali na 70-ak lokacija, utvrdit će se koja postrojenja raspolažu potrebnim kapacitetima te pod kojim tehničkim i financijskim uvjetima mogu preuzeti pojedine vrste otpada. Nakon što zaprimimo i analiziramo njihove odgovore, imat ćemo potpunu sliku o realno dostupnim mogućnostima. Navedeni parametri bit će podloga za izradu natječajne dokumentacije i točniju procjenu vrijednosti koštanja, ali i dinamike tih radova - navodi se u odgovoru Fonda za zaštitu okoliša na naš upit. Dodaje se kako će se u međuvremenu, kao dio cjelovitog postupka sanacije zakopanog otpada, nabaviti i zaštitne folije, koje imaju funkciju dodatne zaštite dijelova otpada od utjecaja oborina i mogućeg ispiranja do početka njegova uklanjanja.

- Fond će tijekom rujna predstavnicima građanske inicijative “Gospić je naš dom” predstaviti projektni zadatak za uklanjanje zakopanog otpada, kada ćemo imati konkretne informacije i o vrijednosti postupka i o planiranim rokovima provedbe -poručuju iz Fonda za zaštitu okoliša. D.K.