Hrvatska raspolaže velikim zalihama podzemnih voda, no klimatske promjene, suše, navodnjavanje i gubici u vodovodnim mrežama, traže učinkovitije upravljanje tim strateškim resursom, upozorio je u ponedjeljak direktor VGO-a za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda Milan Rezo.

Hrvatska raspolaže velikim zalihama podzemnih voda, a vrlo vrijedne vodonosnike ima sjever zemlje, priopćio je Rezo i istaknuo da za procjenu dugoročne vodne sigurnosti nije dovoljno promatrati ukupne količine vode u vodonosnicima, već obnovljive količine podzemne vode.

Kao primjer naveo je sjever Hrvatske, koji se nalazi iznad velikih aluvijalnih vodonosnika povezanih s Dravom i Murom. Prema podacima Hrvatskih voda, tri važna tijela podzemnih voda - Varaždinsko, Međimursko te Legrad/Slatina - imaju procijenjene obnovljive zalihe od ukupno oko 563 milijuna kubičnih metara godišnje.

Rezo upozorava da se granice tih hidrogeoloških tijela ne poklapaju s administrativnim granicama županija te da podzemne vode nisu neograničen spremnik.

Dugotrajne suše i niski vodostaji Drave i Mure mogu smanjiti prirodno prihranjivanje vodonosnika, dok visoke temperature istodobno povećavaju potrebe za vodom stanovništva, gospodarstva, industrije i poljoprivrede. Ističe da su vodostaji Drave i Mure na području sliva trenutačno iznad povijesnih negativnih rekorda, odnosno minimuma.

„Vode zasad ima, ali pritisak na vodonosnik raste”, upozorio je Rezo.

Kao jedan od ključnih izazova izdvojio je gubitke u javnim vodoopskrbnim sustavima. Smanjenjem gubitaka, istaknuo je, moguće je osigurati dodatne količine vode bez otvaranja novih izvorišta i dodatnog pritiska na podzemne vode.

Vlada, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Hrvatske vode stoga su javnim isporučiteljima vodnih usluga naložili izradu programa smanjenja gubitaka.

Rezo je upozorio i na rast potreba za vodom u poljoprivredi tijekom sušnih razdoblja.

„Navodnjavanje nije problem, nego dio rješenja, zato rješenje nije zabraniti navodnjavanje, nego ga učiniti učinkovitijim”, istaknuo je Rezo u priopćenju.

Među prioritetima za povećanje vodne sigurnosti naveo je smanjenje gubitaka u vodovodnim mrežama, zaštitu izvorišta, učinkovitije navodnjavanje, izgradnju akumulacija za zadržavanje oborinske vode te međusobno povezivanje vodoopskrbnih sustava.

„Ne može se slati poruka kako vode nemamo jer iste na području Hrvatske imamo u izobilju u podzemnim vodonosnicima, ali njome moramo upravljati kao strateškim resursom”, poručio je Rezo.