Više od 112.000 novorođenčadi iz 32 hrvatska rodilišta prošlo je probir na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA) od njegova uvođenja 2023. godine, a bolest je otkrivena kod 15 djece koja su zahvaljujući ranoj dijagnozi mogla započeti liječenje prije pojave simptoma.

Rezultati nakon prve tri godine pokazuju koliko rano otkrivanje može promijeniti prirodni tijek te teške nasljedne bolesti. Velika većina djece kod koje je SMA otkriven probirom razvija se uredno, a i djeca s određenim razvojnim odstupanjima imaju znatno bolje ishode nego što bi se očekivalo bez ranog liječenja, izjavio je Hini neuropedijatar KBC-a Zagreb Ivan Lehman u povodu Mjeseca svjesnosti o SMA-u, koji se obilježava u kolovozu.

Procjenjuje da bi bez ranog otkrivanja i liječenja otprilike polovica od 15 djece razvilo vrlo težak oblik bolesti, a dio njih ne bi doživio drugu godinu života ili bi bili na respiratoru.

Kod djece na terapiji čiji razvoj nije potpuno uredan odstupanja su zasad relativno blaga. Kao primjer Lehman navodi dijete koje s 12 mjeseci još nije prohodalo, što ne znači da neće prohodati.

„Oni koji nisu potpuno urednog razvoja izvrsno su u odnosu na prirodni tijek bolesti“, ističe neuropedijatar.

Bez probira bolest se ne bi prepoznala

Program probira novorođenčadi na SMA počeo je 1. ožujka 2023. Svih 15-ero novorođenčadi kod kojih je bolest otkrivena, u trenutku prvog neurološkog pregleda bilo je bez neuroloških simptoma, kaže voditeljica Odjela za laboratorijsku dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti i novorođenački probir KBC-a Zagreb Ksenija Fumić.

"Na temelju izgleda ili razvoja djeteta ne bi se moglo prepoznati da je bolesno. Upravo je to ključ probira jer liječenje može početi prije nego što bolest prouzroči klinički vidljiva i nepovratna oštećenja", istaknula je u razgovoru za Hinu.

SMA je rijetka nasljedna neuromišićna bolest koja zahvaća motoričke neurone u leđnoj moždini, zbog čega postupno dolazi do slabljenja mišića te poteškoća sa sjedenjem, hodanjem, gutanjem i disanjem. Bolest pogađa približno jedno od 10.000 novorođenčadi.

Lehman navodi da je približno jedna od 50 osoba nositelj genske promjene povezane sa SMA. Ako su oba roditelja nositelji, pri svakoj trudnoći postoji 25-postotna vjerojatnost da će dijete imati bolest.

Uz oko 35.000 poroda godišnje u Hrvatskoj mogu se očekivati tri do četiri nova slučaja godišnje, što odgovara i rezultatima dosadašnjeg probira.

Nekoliko kapljica krvi između 48. i 72. sata života

Probir se provodi između 48. i 72. sata života novorođenčeta. Tri do četiri kapljice krvi iz pete nanose se na standardiziranu karticu s filtarskim papirom, koja se nekoliko sati suši na sobnoj temperaturi i potom šalje u laboratorij KBC-a Zagreb.

Ako rezultat upućuje na SMA, neuropedijatri odmah kontaktiraju roditelje. Dosad su svi roditelji nakon takvog poziva s djetetom došli u KBC Zagreb već sljedećeg dana.

Slijedi dijagnostička genska analiza iz pune krvi kojom se potvrđuje SMA i određuje broj kopija gena SMN2, važan za procjenu očekivanog tijeka bolesti i odluku o liječenju.

Uzorci su nekad putovali i više od 20 dana

U protekle tri godine probira postupno se skraćivalo vrijeme od uzimanja uzorka do dijagnoze i početka liječenja.

Jedan od problema bio je transport kartica s uzorcima krvi iz rodilišta u Zagreb. U početku su se slale običnom ili preporučenom poštom pa je njihov dolazak u laboratorij ponekad trajao i više od 20 dana.

„To je neprihvatljivo“, kaže Fumić, ističući da bi uzorak trebao stići najkasnije za pet dana.

Uvedena je stoga ekspresna kurirska služba koja tri puta tjedno preuzima uzorke iz rodilišta, pa oni već sljedećeg dana stižu u laboratorij. Laboratorij je uveo rad u dvije smjene, a radi se i subotom. Educirani su dodatni laboratorijski djelatnici i neuropedijatri kako bi se osigurao kontinuitet postupka.

Posljednje dijete liječeno već 15. dana života

Ubrzan je i postupak odobravanja liječenja. Budući da je riječ o vrlo skupim lijekovima, terapiju odobrava bolničko povjerenstvo koje se ranije sastajalo jednom tjedno. Zbog toga se nakon postavljene dijagnoze i odabira terapije moglo izgubiti još nekoliko dana.

Postupak je promijenjen pa se liječenje novootkrivenog djeteta sada može odobriti istoga dana.

„Svaki dan gubitka i odgađanja terapije znači propadanje tisuća neurona, nepovratno“, upozorava Fumić.

Što se terapija ranije primijeni, veća je njezina učinkovitost i mogućnost da dijete postigne uredan razvoj, a manje su i nuspojave.

Koliko je cijeli postupak ubrzan pokazuje posljednji slučaj otkriven probirom – dijete je terapiju primilo već 15. dana života. Fumić kaže da su time došli do optimalnog vremena za početak liječenja.

Za liječenje 106 oboljelih lani 16,7 milijuna eura

Na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) trenutačno se liječi 106 osoba sa SMA. Tijekom 2025. u liječenje je uključeno 15 novih bolesnika, a od početka ove godine do srpnja terapiju je započelo još šest osoba.

Liječenje SMA ubraja se među najskuplja u suvremenoj medicini. HZZO je samo tijekom prošle godine za liječenje 106 oboljelih izdvojio oko 16,7 milijuna eura.

Na teret obveznog zdravstvenog osiguranja dostupna su tri lijeka – nusinersen (Spinraza), onasemnogen abeparvovek (Zolgensma) i risdiplam (Evrysdi).

Lehman kaže da su djeci otkrivenoj probirom dostupne sve tri terapijske mogućnosti te da nema poteškoća s odobravanjem i dobivanjem potrebnog lijeka..

Ako je kod novorođenčeta probirom otkrivena bolest, roditelji su se do sada uglavnom odlučivali između jednokratne genske terapije i svakodnevne oralne terapije risdiplamom. Cijena i jedne i druge terapije procjenjuje se na oko dva milijuna eura, kaže Fumić te napominje da je odabir terapije u roku nekoliko sati teška odluka za roditelje.

Roditelji odluku o liječenju moraju donijeti vrlo brzo. U bolnicu dolaze s novorođenčetom koje izgleda zdravo, a u kratkom vremenu moraju prihvatiti dijagnozu ozbiljne nasljedne bolesti i zajedno s liječnicima odlučiti o terapiji.

Voditeljica laboratorija kaže da to predstavlja velik psihološki pritisak te upozorava na potrebu za psihološkom podrškom roditeljima.

Djeca nakon početka liječenja ostaju pod redovitim nadzorom KBC-a Zagreb, gdje se prati njihov neurološki razvoj i laboratorijski parametri.

Lehman kaže da djeca na oralnoj terapiji u pravilu dolaze na kontrolu svakih šest mjeseci, dok se nakon genske terapije u početku prate češće, a poslije također otprilike dva puta godišnje.

Nova genska terapija i za starije bolesnike

Mogućnosti liječenja SMA mogle bi se dodatno proširiti nakon što je Europska komisija početkom srpnja odobrila Itvismu (onasemnogen abeparvovek), jednokratnu gensku nadomjesnu terapiju namijenjenu djeci starijoj od dvije godine, adolescentima i odraslim osobama s 5q spinalnom mišićnom atrofijom.

Dosad je genska terapija onasemnogen abeparvovekom bila dostupna ponajprije maloj djeci koja zadovoljavaju propisane kriterije.

Itvisma zasad nije dostupna na teret HZZO-a. Iz Zavoda navode da nositelj odobrenja još nije podnio zahtjev za uvrštenje lijeka na listu lijekova, nakon čega može započeti postupak stručne procjene i odlučivanja o financiranju.

Voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za neuromuskularne bolesti Ervina Bilić ističe da odrasle osobe sa SMA danas sve aktivnije sudjeluju u obrazovanju, radu i društvenom životu, dok uz suvremene lijekove važnu ulogu u očuvanju kvalitete života ima multidisciplinarna skrb.

Iz Saveza društava distrofičara Hrvatske povodom Mjeseca svjesnosti o SMA-u poručuju da uz dostupnost suvremenih terapija treba osigurati kontinuiranu rehabilitaciju, psihološku podršku i socijalnu uključenost osoba koje žive sa SMA.

Prve tri godine nacionalnog probira u Hrvatskoj u međuvremenu pokazuju koliko rano otkrivanje može promijeniti tijek bolesti.