Ovogodišnja hidrološka suša, kažu stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), najbolje se prepoznaje po suhim dijelovima riječnih korita i vidljivim davno potopljenim brodovima, poput onoga kod Opatovca.

Upozoravaju, međutim, da su njezini razmjeri mnogo širi, jer hidrološka suša nije ograničena samo na pojedine rijeke, nego se odražava i na razinu podzemnih voda.

Dunav je na velikom dijelu europskog toka na iznimno niskim razinama. U Batini je tijekom dvije trećine dosadašnjeg dijela 2026. bio ispod praga hidrološke suše, a razine se podzemnih voda u dijelovima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, gdje DHMZ ima pijezometre, nastavljaju snižavati, približavajući se dosadašnjim minimumima.

Na hidrološkoj postaji Batina vodostaj je već 15. srpnja pao ispod dotadašnjeg apsolutnog minimuma, iz 2022., kada su izmjerena -84 centimetra, a 3. kolovoza dosegnuo je -142 centimetra, što je novi najniži zabilježeni vodostaj. U petak, 7. kolovoza, u podne vodostaj Dunava iznosio je -141 centimetar i varira do -143 centimetra. Na dan 5. kolovoza izmjereno je i -147 centimetara. Novi najniži vodostaji bilježe se i nizvodno, npr. u Dalju, Vukovaru i Iloku.

Na Dravi u Osijeku također je izmjeren novi najniži vodostaj, koji iznosi -192 centimetra, što je 20 centimetara niže od prethodno najnižeg, iz 2022. godine. U petak je na postaji Osijek vodostaj Drave iznosio -177 centimetara, što znači oporavak i rast vodostaja.

Razmjeri šteta koje čine tako niski vodostaji višestruki su - mogu otežati plovidbu, navodnjavanje i proizvodnju hrane, vodoopskrbu te industrijsku i energetsku proizvodnju, a mijenjaju i uvjete u riječnim ekosustavima.

Alpe bez snijega

Razine podzemnih voda u aluvijalnim vodonosnicima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, osobito uz Savu i sjeverno od nje, mijenjaju se sporije od riječnih vodostaja. Ovise o oborini, dotoku iz rijeka i podzemnom dotoku s okolnih područja.

Zbog dugotrajnog manjka oborine u Hrvatskoj i susjednim zemljama te malih riječnih protoka razine podzemnih voda kontinuirano se snižavaju. Na pojedinim područjima približavaju se najnižim dosad zabilježenim vrijednostima. Budući da podzemne vode reagiraju sporije od rijeka, i njihov je oporavak sporiji.

Dunav i Drava povezuju alpsko područje s Crnim morem i obje rijeke imaju alpski snježno-kišni režim, što znači da znatan dio vode dobivaju od kiše, otapanja snijega te dotoka iz alpskih pritoka. Zato njihov protok u Hrvatskoj snažno ovisi o oborinama i o količini snijega koji se tijekom zime nakupi u Alpama. Međutim, Alpe su i drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajene zalihe snijega.

Njemačka, švicarska i austrijska meteorološka služba objavile su zajedničku analizu zimskog polugodišta, u kojoj stoji da je to razdoblje bilo toplije od prosjeka za 1,1 Celzijev stupanj od razdoblja 1991. - 2020. Oborina je bilo izrazito malo, u sjevernim Alpama bilo je to drugo najsuše zimsko polugodište od 1991., a u južnim Alpama najsuše otkad postoje mjerenja. Visine snijega su među pet najnižih od 1991. godine.

Iz DHMZ-a objašnjavaju da je alpski snijeg važna sezonska zaliha vode jer se njegovim postupnim otapanjem u proljeće i početkom ljeta napajaju Drava i brojni pritoci Dunava, a time posredno i sam Dunav. Kada je snijega malo, u rijeke dotječe manje vode upravo u razdoblju kada visoke temperature povećavaju isparavanje.

Manjak snijega nije jedini uzrok rekordno niskih vodostaja. Njima su pridonijeli i dugotrajan manjak oborina te visoke temperature na širem području slijevova Dunava i Drave.

U problemu i Švedska

Takvo stanje nije jedino u Hrvatskoj. Vodostaji Dunava i Drave odražavaju meteorološke i hidrološke prilike na cijelim slijevovima, koji se protežu daleko izvan hrvatskih granica. Slijev Save zauzima 43 posto teritorija Hrvatske, uz dotok iz Slovenije te Bosne i Hercegovine, znatno ovisi i o lokalnim prilikama.

Nizozemska, zemlja koja se češće suočava s viškom nego s manjkom vode, 16. srpnja 2026. proglasila je drugu razinu upozorenja na stvarnu nestašicu vode. Krajem srpnja polovinu Engleske zahvatila je suša. Niski riječni protoci već su utjecali na poljoprivredu i okoliš, a milijuni stanovnika obuhvaćeni su ograničenjima uporabe vode. Istodobno je u dijelovima južne Švedske izdano upozorenje na rizik od nestašice vode zbog neuobičajeno niskih razina podzemnih voda i malih protoka u pojedinim rijekama.

Prognoza DHMZ-a za nastavak ljetnog razdoblja kaže da se bez obilnije i dugotrajnije oborine na širem području riječnih slijevova Hrvatske očekuje daljnje postupno snižavanje vodostaja i razina podzemnih voda. Lokalni i kratkotrajni pljuskovi mogu privremeno ublažiti stanje na manjem području, ali za značajniji oporavak potrebna je obilnija oborina koja zahvaća veći dio slijeva i traje dovoljno dugo da se popune površinske i podzemne zalihe vode.