Iako je Udruga Glas poduzetnika krajem srpnja izvijestila da je ugostiteljima na obali promet pao za 20 do čak 40 posto, u Cehu ugostitelja Hrvatske obrtničke komore navode da je promet na razini lanjskog, ako ne i nešto viši, zbog inflacije.

Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvoje Margan podsjeća da smo kao autodestinacija oslonjeni na zemlje srednje Europe, poput Austrije, Slovenije i Njemačke.

- U tim zemljama školski praznici ne počinju u isto vrijeme, čak ni savezne njemačke pokrajine nemaju ujednačen početak školskih praznika. Osim toga, ni Talijani tada još nisu na godišnjem odmoru, tako da u srednjem dijelu sezone, u srpnju, uvijek imamo manju rupu, zbog čega se stvara dojam da je ugostiteljima pao promet - kaže.

Podatci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u ugostiteljstvu pokazuju rast prometa u odnosu prema lanjskom srpnju za 11 posto - fiskalizirano je računa u visini od 891 milijuna eura, a u istom mjesecu prošle godine 802 milijuna eura.

- Promijenila se struktura gostiju, koji su malo zahtjevniji i vole da im se posveti nešto veća pozornost, no oni su to spremni platiti. Ugostitelji koji nude vrijednost za novac dobro posluju, a oni kojima je cijena viša od kvalitete, bilježe pad. Oko gosta se treba potruditi - kaže Margan.

Malima je najteže

Turizam je, dodaje, živo tkivo, koje se stalno mijenja i kojemu se ugostitelji trebaju prilagoditi. Hotelski restorani i luksuzni objekti bilježe stabilnije poslovanje i bolju otpornost na poremećaje, a manji ugostiteljski objekti i objekti brze hrane osjećaju najveći udar jer su izravno ovisni o svakodnevnoj, impulzivnoj potrošnji prosječnih gostiju.

- Trgovina je preuzela ugostiteljskoj djelatnosti dio potrošnje gostiju niže kupovne moći jer brojne trgovine nude hranu za van i stvaraju nam konkurenciju, a pritom trgovina ne mora zadovoljiti uvjete i standarde koji se traže od restorana - objašnjava Margan.

Dodaje da su za to donekle krivi i sami ugostitelji, jer za 30 do 50 eura kod nekih možete dobiti večeru i dvije čaše vina, a ugostitelji na plaži burger i dva piva također će naplatiti 50 eura.

I podatci o fiskalizaciji pokazuju da promet u trgovinama na malo na obali raste brže nego u ugostiteljstvu. Dok ugostiteljstvo na razini sezone bilježi nominalni rast vrijednosti računa od oko 11 posto, trgovina na malo (posebice prehrambenim proizvodima) ostvaruje skok od 14 do 16 posto u turističkim regijama, a ukupnna vrijednost fiskaliziranih računa u trgovini u srpnju iznosila je 1,85 milijardi eura. Premda je u ovogodišnjem srpnju fiskaliziran veći iznos na računima, to ne znači da su turisti kupili veće količine hrane i pića, nego se vidi rast cijena. Kada se oduzme učinak inflacije, realni je rast nešto slabiji i iznosi oko 7 posto. Zbog visokih cijena promijenile su se i navike gostiju, koji troše opreznije, odlučuju se na vlastitu pripremu hrane ili kupnju u trgovinama. Primjetno je i da se gosti kraće zadržavaju u restoranima, a i iznos je na računima manji, zbog pada potrošnje na “ekstra” artikle poput predjela, deserta ili skupljih vina.

Više se puta u javnosti istaknulo kako domaći gosti spašavaju sezonu. Lako je stoga zaključiti da je Jadran mnogima od njih, jednostavno, postao preskup. Posebno za turiste iz Slavonije, koji ne mogu ili ne žele pratiti divljanje cijena.

Strani radnici

Na promet ugostitelja utječe i manjak radne snage, kao i radnici koji nisu kvalificirani za ugostiteljske poslove, što se odražava na kvalitetu usluge, a u nekim slučajevima došlo je i do skraćivanja radnog vremena. Od oko 53 tisuće stranih radnika koji rade u sezoni više od 60 posto dolazi ih iz zemalja našeg okruženja.

- S konobarima iz Nepala, Indije i Bangladeša posljednjih smo godina imali problema u komunikaciji s gostima, a najboljima su se pokazali Filipinci. Filipinima je njihova radna snaga izvozni proizvod, imaju kvalifikaciije i znaju engleski jezik. Više od 90 posto su kršćani, odnosno katolici, i zbog toga su vrlo bliski s nama, a i mi smo zadovoljni njima - otvoreno kaže Margan.