Prošle, 2025. godine, vrijednost Bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije procijenjen je na 18,8 bilijuna eura a skoro četvrtinu toga iznosa ostvarilo je Njemačko, najveće europsko gospodarstvo, objavio je u četvrtak Eurostat.

Naime, Njemačka je imala najveće gospodarstvo među zemljama EU-a vrijedno 4,5 bilijuna eura, odnosno 23,8 posto ukupnog gospodarstva EU-a, a slijede je Francuska s 15,8 posto i Italija 12 posto.

S druge strane, Malta je s 0,1 posto imala najmanje gospodarstvo u EU-u, a iza nje su gospodarstva Cipra, Estonije i Latvije s 0,2 posto ukupnog gospodarstva EU-a.

Hrvatska je prema istim izvorima Eurostata s pola (0,5) posto ukupnog EU gospodarstva nešto bolja od Slovenije i Litve koje čine 0,4 posto ukupne vrijednosti EU BDP-a ali i nešto slabija od Bugarske s 0,6 posto i Slovačke s 0,7 posto udjela. Sve ostale države članice EU su iznad jedan posto udjela u EU BDP-u.

Eurostat navodi da je realni BDP EU-a tijekom 2025. porastao 1,5 posto, nakon rasta od 1,1 posto u 2024. godini kada je iznosio 18,043 bilijuna eura. Vrijednost BDP-a Europske unije u 2023. godini iznosio je 17,259 bilijuna eura, godinu prije 16,173 bilijuna eura a 2021. godine 14,792 bilijuna eura. U vrijeme korone, 2020. godine BDP Unije je iznosio 13,578 bilijuna eura.

Eurostat je također objavio podatke da se prema, prvim procjenama statističkig ureda EU-a, u lipnju ove godine u odnosu na svibanj 2026., sezonski prilagođeni obujam trgovine na malo smanjio se za 0,3 posto u europodručju i za 0,1 posto u EU-u.

U svibnju 2026. obujam trgovine na malo povećao se za 0,4 posto u europodručju i za 0,6 posto u EU-u tako da se ovogodišnjeg lipnja u odnosu na prošlogodišnji lipanj kalendarski prilagođeni indeks maloprodaje povećao se za 0,7 posto u europodručju i za 1,2 posto u EU-u.

U europodručju u lipnju 2026., u odnosu na svibanj 2026., obujam trgovine na malo bilježi smanjenje za 0,5 posto za hranu, pića i duhan, zatim za 0,4 posto smanjenje za neprehrambene proizvode (osim goriva za automobile) dok je zabilježeno povećanje za 1,5 posto goriva za automobile u specijaliziranim prodavaonicama. U EU-u, obujam trgovine na malo bilježi smanjenje za hranu, pića i duhan za 0,4 posto, smanjenje za neprehrambene proizvode (osim goriva za automobile) za 0,3 posto i povećanje za automobilsko gorivo u specijaliziranim prodavaonicama za 1,7 posto.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveća mjesečna smanjenja ukupnog obujma trgovine na malo zabilježena su u Finskoj 1,5 posto, Rumunjskoj 1,2 posto i Njemačkoj 1,1 posto dok je najveće povećanje zabilježeno je u Luksemburgu 2,5 posto, Portugalu 1,7 posto, Hrvatskoj i Švedskoj po 1,5 posto.

Godišnja usporedba usporedba prema sektoru maloprodaje u europodručju u lipnju 2026., u odnosu na lipanj 2025., obujam trgovine na malo zabilježio je povećanje za hranu, pića, duhan za 0,9 posto, povećanje za neprehrambene proizvode (osim goriva za automobile) za 1,7 posto i smanjenje goriva za automobile u specijaliziranim prodavaonicama za 6,6 posto. U državama članicama EU-a, obujam trgovine na malo zabilježio je povećanje za hranu, pića, duhan za 0,7 posto, povećanje za neprehrambene proizvode (osim goriva za automobile) za 2,3 posto i smanjenje goriva za automobile u specijaliziranim prodavaonicama za 4,1 posto.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci najveća godišnja povećanja ukupnog obujma trgovine na malo zabilježena su u Luksemburgu 8,3 posto, Švedskoj 7,2 posto i Bugarskoj 7,1 posto dok su smanjenja zabilježena u Rumunjskoj 6,6 posto, Austriji 0,3 posto, Belgiji i Njemačkoj po 0,1 posto.n