Za paušalne obrtnike koji godišnje uprihode do 40.000 eura od iduće godine neće porasti davanja državi, dok će “paušalcima” s godišnjim prihodima do 50.000 eura ukupan godišnji iznos davanja za porez i doprinose porasti za 30 %, a onima s godišnjim prihodima do 60.000 eura za 66 %. Najavio je to potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić kazavši da će mjere uskoro biti upućene u javno savjetovanje kako bi na snagu mogle stupiti 1. siječnja iduće godine.

Vlada je time ublažila najave antiinflacijskog programa iz svibnja koje su predviđale povećanje poreznih davanja državi za sve paušalne obrtnike s godišnjim prihodima većima od 19.900 eura jer se povećanje davanja prema novom modelu uopće neće odnositi na čak 83,4 % paušalnih obrtnika. Ukupna davanja državi za “paušalce” s prihodima većima od 40.000 eura tako će porasti za 1336 eura, na 5728 eura, dok će u najvišem poreznom razredu, onom s godišnjim prihodima od 50.000,01 do 60.000 eura, porasti za 3033 eura, na 7605 eura, čime su i ta dva najviša porezna razreda također dobila povoljniji porezni tretman u odnosu na najave iz svibnja.

Odstupanje 15 posto

- Imali smo praksu prema kojoj je tzv. priznati odbitak na cjelokupni iznos do 60 tisuća eura bio 85 %, što je obrtnike stavljalo u situaciju da je njihov porezni tretman vrlo malen u odnosu na tretman od nesamostalnog rada i time je porezni sustav u Hrvatskoj definitivno bio u kontekstu oporezivanja obrtnika najpovoljniji na razini EU-a. To je s vremenom stvaralo sve veći interes, sve veći ulaz u ovaj segment funkcioniranja ekonomije, i držimo da se dio tog ulaska (u paušalno obrtništvo) zapravo odnosi na prikrivanje nesamostanog rada, rekao je Ćorić.

U sklopu antiinflacijskih mjera, ministar je predstavio i uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti koji će se odnositi na velike i srednje tvrtke, njih oko 1800, s izuzetkom onih koje više od 50 % svojih prihoda ostvaruju izvozom, kako bi se zaštitila izvozno orijentirana poduzeća, a dobit kompanija uspoređivat će se s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama - 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 % i to samo ako se radi o rastu produktivnosti tvrtke, a ako je riječ o prekomjernoj profitnoj marži, ona će se oporezivati stopom od 50 %.

Pritom će postojati usklađenja za taj porez kojima će se uvažiti svi opravdani razlozi koji utječu na konačnu poreznu osnovicu, a kao najvažnija usklađenja Ćorić je istaknuo prihod ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne imovine, dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, rashodi amortizacije dugotrajne imovine i sl.

- Svi oni koji smatraju da svojim neodgovornim ponašanjem mogu doprinositi inflaciji bit će na ovaj način jednostavno demoralizirani za nastavak takve prakse, poručio je ministar financija.

Pohvale i kritike

Antiinflacijskim mjerama bit će obuhvaćeni i mali iznajmljivači, no i tu je Vlada ublažila prvotne najave prema kojima je paušal po krevetu trebao porasti za čak 200 %. Kako kaže Ćorić, povećanje paušala odnosit će se samo na iznajmljivače u općinama i gradovima koji se nalaze u 1. i 2. kategoriji turističke razvijenosti i to na način da će za 50 % porasti samo donja granica paušala. Tako će u prvoj kategoriji, koja uključuje turistički najrazvijenije sredine, donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu porasti sa 100 na 150 eura, a u drugoj kategoriji sa 70 na 100 eura.

Hrvatska obrtnička komora je pozdravila odluku Vlade da prihvati ključne prijedloge HOK-a, a najvažnijima smatra zadržavanje postojećeg modela oporezivanja za paušalne obrtnike s godišnjim primicima do 40.000 eura te ističu da će time više od 77.000 paušalnih obrtnika nastaviti poslovati pod istim uvjetima kao i dosad. Navode da je porezno opterećenje smanjeno onima u razredima do 50.000 i do 60.000 eura primitaka, za 600, odnosno za 720 eura godišnje po obrtniku, čime će paušalnim obrtnicima godišnje ostati više od 27 milijuna eura za razvoj poslovanja, ulaganja i očuvanje radnih mjesta.

Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) poručuju pak da se o poduzetnicima ne može odlučivati bez poduzetnika te su priopćenjem zatražili od Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva uključivanje predstavnika poduzetnika i obrtnika u pripremu propisa koji izravno utječu na njihovo poslovanje. UGP upozorava kako porezne i administrativne odluke donesene bez kvalitetnih analiza mogu smanjiti motivaciju za rast, potaknuti rast cijena, povećati sivu ekonomiju i dodatno otežati poslovanje najmanjih gospodarskih subjekata.