Bolesti jetre godišnje odnesu gotovo 1400 života u Hrvatskoj
Devet od deset osoba koje žive s virusnim hepatitisom ne zna da su zaražene
U Hrvatskoj svaki dan četiri osobe umru od posljedica bolesti jetre, a velik dio tih smrti mogao se spriječiti pravodobnim otkrivanjem i liječenjem. Iza te statistike krije se kronični virusni hepatitis, bolest koja godinama može napredovati bez ikakvih simptoma, sve dok oštećenje jetre ne postane nepovratno. Upravo zato se 28. srpnja, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije, obilježava Svjetski dan hepatitisa kako bi se upozorilo na bolest koja i dalje ostaje nedovoljno prepoznata.
Hepatitis je danas vodeći uzrok raka jetre u svijetu, a bolesti jetre su među najvećim javnozdravstvenim izazovima. Procjenjuje se da od njih boluje oko 1,5 milijardi ljudi, dok svake godine od posljedica umre oko dva milijuna. Najveći dio smrtnosti povezan je s kroničnim hepatitisima B i C, koji bez liječenja mogu dovesti do ciroze i raka jetre te su odgovorni za čak dvije trećine svih slučajeva tog karcinoma.
Tihi ubojica
- Ono što hepatitis čini posebno opasnim nije njegova agresivnost, nego podmuklost. Devet od deset osoba koje žive s virusnim hepatitisom uopće ne zna da su zaražene jer bolest može godinama napredovati bez ijednog simptoma. Zato se hepatitis B i C s razlogom nazivaju "tihim ubojicom" - istaknuli su iz Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV), nositelja ovogodišnje nacionalne kampanje koja se provodi uz potporu Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Grada Zagreba.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2024. godine s kroničnim hepatitisom B živjelo je oko 240 milijuna ljudi, a bolest je prouzročila oko 1,1 milijun smrti. Hepatitis C pogađa oko 47 milijuna ljudi i godišnje odnese još oko 239 tisuća života. Zajedno, hepatitisi B i C prouzročuju oko 1,3 milijuna smrti godišnje, a najnoviji podaci pokazuju da taj broj ponovno raste. To znači da svakih 30 sekundi jedna osoba u svijetu umre od bolesti povezane s virusnim hepatitisom.
Ni Hrvatska nije iznimka. Prema posljednjem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2024. godine od bolesti jetre umrlo je 1386 osoba, među kojima 480 od raka jetre. U prosjeku, to su četiri izgubljena života dnevno zbog bolesti koja se u mnogim slučajevima mogla spriječiti ili uspješno liječiti.
Velik uspjeh Hrvatska je postigla u suzbijanju hepatitisa B zahvaljujući cijepljenju. Od 1999. godine rutinski se cijepe dvanaestogodišnjaci, a od 2007. sva dojenčad, zbog čega broj novooboljelih kontinuirano pada.
- Virus se prenosi s majke na dijete tijekom porođaja te kontaktom sa zaraženom krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama, uključujući nezaštićene spolne odnose i dijeljenje igala. Učinci cijepljenja u Hrvatskoj jasno su vidljivi: otkako je cjepivo protiv hepatitisa B uvedeno u nacionalni program, broj novooboljelih kontinuirano se smanjuje - istaknuli su iz HUHIV-a.
Povećati broj testiranja
Za hepatitis C cjepivo još ne postoji, no zahvaljujući suvremenim antivirusnim lijekovima danas se u velikoj većini slučajeva može potpuno izliječiti. Glavni problem ostaje to što se bolest često otkrije prekasno. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj još 2019. između 20 i 24 tisuće ljudi živjelo s kroničnim hepatitisom C, a mnogi ni danas ne znaju da su zaraženi. Stručnjaci upozoravaju da bi, želi li Hrvatska ostvariti cilj eliminacije hepatitisa C, broj testiranja trebalo povećati pet do šest puta.
Virus hepatitisa C prenosi se krvlju, najčešće nesigurnim ubrizgavanjem droga, kontaminiranim medicinskim postupcima, transfuzijama koje nisu odgovarajuće kontrolirane te drugim situacijama u kojima dolazi do kontakta sa zaraženom krvlju.
- U zagrebačkom CheckPoint centru svake se godine na hepatitis C testira oko 700 osoba, a udio pozitivnih nalaza posljednjih godina kreće se između sedam i 15 posto. Među osobama koje injektiraju droge pozitivno je i do 65 posto testiranih, što potvrđuje koliko je važno ciljano testiranje rizičnih skupina - kazali su iz HUHIV-a.
Testiranje je danas brzo, jednostavno i dostupno. Provodi se iz kapljice krvi ili oralne tekućine u zdravstvenim ustanovama, ali i u centrima u zajednici poput zagrebačkog CheckPointa.