Još 20-ak novih zdravstvenih ustanova, mahom privatnih poliklinika iz Zagreba, Splita, Poreča i Omišlja, priključuje se ovih dana Mreži telemedicinskih centara koja danas obuhvaća 150 javnih i deset privatnih zdravstvenih ustanova s ukupno 260 telemedicinskih centara. Liječenje na daljinu, od očitanja EKG, RTG ili MR nalaza do specijalističkog mišljenja i propisivanja tretmana, dostupno je u zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske, od bolnica do domova zdravlja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), broj usluga u posljednjem je desetljeću višestruko povećan, a koliko to benefita donosi pacijentima kojima je potrebna brza usluga ne treba ni govoriti. Tako je 2011. u RH pruženo ukupno 1013 telemedicinskih usluga, 2020. godine 63.409, a 2025. čak 202.141, što znači da se samo u posljednjih pet godina broj tih usluga utrostručio. Iako se u okviru nacionalne Mreže telemedicinskih centara ne organiziraju posebne telemedicinske usluge namijenjene turističkoj sezoni ili turistima, činjenica je da je ovakva medicinska podrška dragocjena upravo ljeti, kad na Jadranu borave stotine tisuća turista.

Najviše u radiologiji

Telemedicina se danas najviše koristi na području radiologije, a posljednjih godina znatan je i rast broja psihijatrijskih i kardioloških telemedicinskih usluga. Medicina "na daljinu" zastupljena je i u brojnim drugim područjima, primjerice neurologiji, neurokirurgiji, transfuziji, pulmologiji i hemodijalizi. Telemedicinske usluge uključuju digitalnu razmjenu nalaza, snimaka i očitanja, postavljanje dijagnoze, liječenje na daljinu i mogućnost drugog stručnog mišljenja.

U praksi, telemedicina je negdje i znatno skratila vrijeme čekanja na kardiološku dijagnostiku te rasteretila bolnički sustav. Pokazuje to primjer ozaljske ispostave Doma zdravlja Karlovačke županije. Prije uvođenja telemedicinske usluge pacijenti su na postavljanje holtera EKG-a morali odlaziti u Opću bolnicu Karlovac, gdje su zbog velikih lista čekanja na pregled čekali od šest mjeseci do čak godinu i pol dana.

- Kada smo dobili mogućnost telemedicinske usluge, situacija se potpuno promijenila. Pacijentu sada postavimo holter, sutradan ga skinemo, a podaci se elektronički šalju kardiologu u bolnici u Dugoj Resi. Nalaz je očitan isti dan i odmah ga dobivamo - pojašnjava Nada Diković, voditeljica Ispostave Ozalj DZ Karlovačke županije. U ambulanti doma zdravlja svakog dana obradi se najmanje jedan pacijent, a nerijetko i dva. Time se, ističe, znatno rasterećuju bolnice, dok pacijenti brže dolaze do dijagnoze i potrebne terapije.

MARTA BRANCO/PEXELS

Posebnu korist od telemedicine imaju stanovnici udaljenih dijelova ozaljskog područja, osobito stariji, a mnoga su naselja udaljena i više od 30 kilometara od ambulante. Do uvođenja telemedicinskih usluga za svaki je ovakav pregled trebalo organizirati sanitetski prijevoz. Pacijente su ujutro vozili na postavljanje holtera, vraćali kući, a zatim ponovno dolazili po njih sljedećeg dana kako bi se uređaj skinuo i nalaz očitao u bolnici.

Dio tih pregleda obavlja i mobilna ambulanta koja po rasporedu obilazi teren. Medicinska sestra može na licu mjesta napraviti EKG, po potrebi postaviti holter te organizirati daljnju obradu bez dolaska pacijenta u ambulantu. "Time smo smanjili potrebu za prijevozom, rasteretili sanitetsku službu i omogućili bržu i dostupniju zdravstvenu skrb", ističe Diković.

Ljudima dragocjeno

Holter EKG trenutno je glavni telemedicinski oblik dijagnostike u Ozlju, a u budućnosti se planira proširenje usluge na spirometriju. Ultrazvučna dijagnostika dostupna je zahvaljujući dolasku liječnika iz OB Karlovac, dok RTG dijagnostiku još nemaju. Ovakav model praćenja pacijenata, kaže čelnica ispostave, dragocjen je jer pacijenti ne moraju na pretragu čekati mjesecima, a riječ je o dijagnostici koja je nezaobilazna u otkrivanju kardiovaskularnih bolesti, jednog od najvećih javnozdravstvenih problema kod nas. To je vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, od njih godišnje umre više od 20.000 ljudi, a izazivaju gotovo 40 % svih smrtnih slučajeva u RH. Stoga je dostupnost holter EKG-a, makar i preko telemedicine, dragocjena za očuvanje ljudskih života.

- Telemedicina omogućuje trenutačnu razmjenu radioloških snimaka i konzultacije između zdravstvenih ustanova, čime se ubrzava procjena i donošenje odluke o daljnjem liječenju. To je osobito važno kod akutnog moždanog udara, kada je potrebno u najkraćem mogućem roku procijeniti ispunjava li pacijent kriterije za mehaničku trombektomiju, kao i kod drugih hitnih neuroloških stanja, uključujući moždane aneurizme - ističu u KBC-u Rijeka.