Čim se tijekom turističke sezone na hrvatskim autocestama stvore kilometarske kolone, gotovo uvijek se može čuti isto objašnjenje – "netko je zakočio i izazvao lančanu reakciju". Prometni stručnjaci za autoportal.hr upozoravaju da takva tvrdnja opisuje način na koji se zastoj širi, ali ne i njegov stvarni uzrok.

Kolona nastaje u trenutku kada prema određenoj dionici autoceste dolazi više vozila nego što ih ona može propustiti u istom vremenu. Tada se vozila počinju gomilati, raste gustoća prometa, pada prosječna brzina i formira se zastoj. Riječ je o osnovnom zakonu prometnog toka, a ne o pogrešci pojedinog vozača.

Prometni inženjeri taj proces uspoređuju s odvodnim sustavom – ako kroz cijev dolazi više vode nego što može otjecati, voda se počinje nakupljati. Isti princip vrijedi i na autocestama.

Tek kada promet dosegne granicu protočnosti nastaju tzv. "stop-and-go" ili fantomski zastoji. Tada i najmanje usporavanje jednog vozila stvara val kočenja koji se širi unatrag kroz kolonu, pa vozači na njezinu začelju moraju naglo usporavati iako ispred njih nema prometne nesreće, radova ili druge prepreke. Upravo zato vozač koji je prvi zakočio nije uzrok kolone, nego samo pokreće proces koji je zbog preopterećenog prometnog sustava već bio neizbježan.

Stručnjaci za autoportal.hr ističu da ujednačenija vožnja i korištenje tempomata mogu ublažiti oscilacije u prometu i odgoditi nastanak zastoja, ali ih ne mogu spriječiti ako je broj vozila veći od kapaciteta prometnice.

Naplatne postaje najveće su usko grlo

U hrvatskim uvjetima najveći problem tijekom turističke sezone nisu same autoceste, nego mjesta na kojima se umjetno smanjuje protočnost prometa. To su prije svega naplatne postaje, gdje velik broj vozila mora usporiti ili stati, zbog čega se kolone mogu protezati kilometrima.

Među najučinkovitijim rješenjima stručnjaci za autopotral.hr navode ravnomjerniju raspodjelu prometa tijekom dana, što širu uporabu ENC uređaja te potpuno uvođenje beskontaktnog elektroničkog sustava naplate cestarine, planiranog za 1. ožujka 2027. godine. Uklanjanjem fizičkih naplatnih postaja trebalo bi se ukloniti jedno od najvećih uskih grla na hrvatskim autocestama.

Zaključak je da prometne gužve na ravnim dionicama, bez prometnih nesreća ili radova, nisu prometni paradoks niti posljedica neodgovornih vozača. One nastaju kada prometna potražnja premaši kapacitet autoceste, a trajno ih je moguće smanjiti jedino povećanjem protočnosti i uklanjanjem uskih grla u prometnom sustavu.