S reprezentativnim sindikatima državne službe ministar rada Alen Ružić sklopio je Sporazum o danima godišnjeg odmora, prema kojem će država ubuduće kod svojih zaposlenika nagrađivati izvrsnost. Oni djelatnici čiji rad bude ocijenjen kao izvrstan, imat će čak pet dodatnih dana godišnjeg odmora više u jednoj godini, s ocjenom naročito uspješan četiri dana, a oni uspješni dobit će tri dana odmora više.

Takav sustav postojao je i dosad, ali je broj dana bio manji - tri, odnosno dva ili jedan dan odmora više. Sad se u pregovorima koji su se počeli voditi i oko drugih uvjeta rada u državnim službama, iskristaliziralo da zaposlenici, odnosno njihovi sindikati među ostalim smatraju da je i dosadašnji broj dana odmora premalen te je ovo postalo jednom od glavnih tema pregovora.

Ipak, kako stoji u obrazloženju Vladine odluke, ovim sporazumom opseg postojećih prava državnih službenika u najvećem dijelu neće se promijeniti s obzirom na broj dana godišnjeg odmora koji su ostvarili prethodne godine - dakle bazičan broj slobodnih dana koje svaki zaposlenik ima ostaje isti, a ova se promjena odnosi samo na one koji se u svom radu posebno istaknu.

Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, godišnji odmor određuje se kombinacijom osnovnog broja dana i dodatnih dana prema različitim kriterijima. Osnovica je 20 radnih dana godišnjeg odmora, a na to se dodaju dani prema kriterijima kao što su duljina radnog staža, složenost poslova radnog mjesta, stručna sprema, posebni uvjeti rada, ali i socijalni kriteriji (npr. roditeljstvo, invaliditet i dr.).

U praksi većina državnih službenika ima između 25 i 30 radnih dana godišnjeg odmora, dok oni s dugim radnim stažem i više dodatnih osnova mogu imati i više, ovisno o pravilima koja vrijede za njihovo tijelo. Maksimalni broj dana godišnjeg odmora prema važećem Kolektivnom ugovoru iznosi 30 radnih dana, a neki će ubuduće eto uspjeti dogurati i do punih 35 slobodnih radnih dana godišnje.

S obzirom da su pred Ružićevim ministarstvom i drugi pregovori - oni o plaćama i materijalnim uvjetima zaposlenih u državnoj službi za 2027. godinu, pri čemu je dosad jasno komunicirano da se teško može očekivati rast plaća, osim možda u minimalnim postotcima jer i ove godine je tad rast iznosio svega 3 posto, možda bi se moglo reći da je ovo Ružićev ulog u nastavak tih pregovora. Naime, ako plaće ne budu mogle rasti, barem će dio zaposlenih dobiti više slobodnih dana.