Nakon posljednjih slučajeva zastupnika Borisa Piližote, koji je morao zamrznuti svoj status u stranci zbog optužbi za obiteljsko nasilje, te odlaska zastupnika Branka Kolarića iz redova SDP-a, tko zna koji put otvorilo se pitanje kadrovske strukture te stranke.

Od nekadašnje velike stranke najprije su se odvojili Socijaldemokrati s bivšim predsjednikom Davorom Bernardićem, potom je tadašnji predsjednik Peđa Grbin raspuštao i isključivao kompletne organizacije, pa i samu zagrebačku s tisućama članova, a onda ih je preuzeo Siniša Hajdaš-Dončić, kojemu se, međutim, iako pokušava raditi na jačanju organizacija, ipak događa suprotni proces - stranku opet napuštaju mnogi ugledni SDP-ovci, što upozorava na to da je nešto ipak “trulo u državi Danskoj”.

Nepregledan niz

Samo u ovom mandatu u Saboru, koji traje tek dvije godine, SDP je napustila zastupnica Boška Ban, koja je najprije počela glasati za HDZ i Andreja Plenkovića, a potom prešla u članstvo HDZ-a i danas ju se sve više spominje kao moguću buduću ministricu, vjerojatno turizma i sporta. Zastupnik Boris Piližota morao je zamrznuti status (zanimljivo je kako nije isključen iz stranke, nego samo zamrznut, iako se radi o temi na kojoj SDP često skuplja političke poene), a dr. Branko Kolarić upravo je otišao iz SDP-a jer mu stranka nije dala podršku za još jedan mandat na čelu zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” i sad u SDP-u postoji bojazan da će i on skrenuti prema HDZ-u.

Istovremeno, stranku je napustio u Splitu Davor Matijević, koji je bio predsjednik organizacije i kandidat za gradonačelnika, ne treba zaboraviti ni Rijeku, gdje je dugogodišnji predsjednik i bivši gradonačelnik Marko Filipović također otišao iz SDP-a nakon što ga se Hajdaš-Dončićeva ekipa javno odrekla, a kao posljedica je proizišao povijesni poraz u kojem je SDP prvi put izgubio vlast u Rijeci. Prije nekoliko dana iz stranke je također izišao u Zadru Danijel Radeta, koji je isto bio njihov kandidat za gradonačelnika, a nedavno i Mitar Obradović, koji je bio predsjednik požeško-slavonskog županijskog SDP-a. Ranije, stranka je već ostala bez Gordana Marasa, kojega je u Zagrebu Grbin bio isključio, a gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, kojega prati cijeli niz optužnica, također je ranije bio zastupnik SDP-a. Stranka se s vremenom odrekla i prof. Viktora Gotovca u Zagrebu, koji je kratko bio šef stranke, gradski zastupnik Renato Petek postao je jedan od najvećih kritičara SDP-a otkako ga je napustio zbog SDP-ove koalicije sa strankom Možemo, a u Slavoniji se osulo cijelo vodstvo uključujući bivšeg gradonačelnika Vukovara Željka Sabu, koji je na sudu nakon 13 godina sada finalno oslobođen optužbi. Primjera je bezbroj i doista se postavlja pitanje što aktualno vodstvo SDP-a planira dalje sa svojom kadrovskom strukturom.

S jedne strane Siniša Hajdaš-Dončić angažira nestranačke ljude poput Zlate Đurđević u savjetu za pravosuđe ili admirala Roberta Hranja u savjetu za obranu SDP-a - koje se percipira kao moguće buduće ministre u Hajdaš-Dončićevoj vladi. To stvara probleme unutar stranke jer dugogodišnji članovi smatraju da ih se zaobilazi, pa su automatski i demotivirani za rad na pripremi idućih izbora. S druge strane postavlja se i još jedno paralelno pitanje, uz kadrovsko - kakvi će biti efekti buduće koalicije s Možemo, koja bi se trebala potpisati u listopadu.

Ne znači da mu se sviđa

- Žurenjem u zagrljaj s Možemo stvoren je dojam da na izbore ne izlaze SDP i Možemo, nego Možemo i premijerski kandidat SDP-a Siniša Hajdaš-Dončić - kaže Ante Ćaleta, jedan od nekadašnjih SDP-ovih analitičara, koji danas radi kao savjetnik na Pantovčaku kod predsjednika Zorana Milanovića. On zaključuje kako bi taj savez mogao postati “potpuna politička kapitulacija SDP-a”.

Njegov komentar vjerojatno znači još nešto - da predsjednik SDP-a ostaje bez podrške Milanovića. Dugo je trajala dilema hoće li se predsjednik Milanović ponovno kandidirati i “ukloniti” Hajdaš-Dončića kao kandidata za premijera - nedavno je obećao da neće, ali to ne znači da mu se sviđa kako aktualni predsjednik stranke danas vodi SDP. Samim time ostaje otvoreno i pitanje koliko je “milanovićevaca” u stranci danas uopće uz predsjednika i hoće li Hajdaš-Dončić imati podršku na terenu u kampanji kod provedbe izbora, čak i ako Milanović ostane na Pantovčaku.

Hajdaš-Dončića može mučiti i pitanje stabilnosti suradnje s Možemo ondje gdje su već surađivali - u Istri je do “razvoda” došlo u Pazinu, a u Puli je Možemo najveća oporba gradonačelniku Peđi Grbinu. U praksi taj savez - osim u Zagrebu, gdje dominira Možemo - baš i ne prolazi na testovima.

Predsjednik Siniša Hajdaš-Dončić, pak, ponavlja kako je predizborni savez s Možemo jedina taktika koja može uroditi plodom protiv HDZ-a. Uvjeren je u pobjedu zbog Plenkovićevih problema s inflacijom, ali i zato što vjeruje u dobre odnose sa Sandrom Benčić i drugima iz partnerske stranke koji ga potpuno podupiru da postane premijer. Za Milanovića smatra da je ad acta i zaklinje se da više neće ni odgovarati na pitanja o njegovoj kandidaturi, te nastavlja raditi na terenu i unutar stranačkih savjeta gdje piše nove programe i, kako kaže, priprema se za preuzimanje vlasti.