Gradovi i općine ostvarili značajan rast prihoda od poreza na dohodak
Uz gospodarski rast i veće plaće rastao im je i broj zaposlenih
Sve jedinice lokalne samouprave u 2024. i 2025. godini ostvarile su značajan rast prihoda od poreza na dohodak, koji je u najvećoj mjeri rezultat širenja porezne osnovice i pozitivnih gospodarskih kretanja, a ne promjena poreznih stopa, navodi se u analizi Ekonomskog instituta “Kad brojke progovore: učinci poreznih promjena na lokalne proračune u 2025.” autorice Dubravke Jurline Alibegović.
Prema podacima Ministarstva financija u 2025. godini općine su ukupno uprihodile 1,42 milijarde eura, gradovi 2,7 milijardi, a Grad Zagreb 1,8 milijardi eura proračunskih prihoda.
Općine na dobitku
Općinski su proračuni povećali prihode od poreza za 97,2 milijuna eura, ili 22,4 % u 2024. u odnosu prema 2023. te za 66,4 milijuna eura, ili 12,5 % u 2025. u odnosu prema 2024. godini. Prihodi od poreza na dohodak na godišnjoj razini su u 2024. skočili za 86 milijuna eura, ili 25,2 %, a u 2025. za 69,3 milijuna eura, ili 16,2 %.
Kod gradova je povećanje ukupnih prihoda u 2024. iznosilo 184,5 milijuna eura (8,1 %), a u 2025. godini 278,6 milijuna eura (11,3 %). Pritom su prihodi od poreza na dohodak povećani na godišnjoj razini za 192,7 milijuna eura u 2024. te za 191,3 milijuna eura u 2025. godini.
U analizi se ističe da je upravo porez na dohodak bio glavni pokretač povećanja prihoda od poreza te se postavlja pitanje jesu li zakonske izmjene tog poreza, koje su stupile na snagu početkom 2025. uz neke izmjene u godini prije, utjecale na rast ili pad prihoda u proračunima općina i gradova u odnosu prema “baznoj” 2023., u kojoj nije bilo značajnih promjena poreza na dohodak. Jurlina Alibegović pritom podsjeća da mnoge jedinice lokalne samouprave nisu mijenjale niže ni više porezne stope ni u 2024., a ni u 2025. godini, odnosno da je čak 508 općina i gradova (92 %) zadržalo stope koje su bile na snazi do kraja 2023. godine.
Iako je 2025. samo 48 gradova i općina iskoristilo zakonsku mogućnost izmjene stopa poreza na dohodak, rast prihoda od tog poreza ostvaren je na razini svih skupina lokalnih jedinica, napominje se u analizi i dodaje da su najveće relativne koristi u početnoj godini promjena ostvarile općine, dok su gradovi u drugoj godini zadržali najizraženiju stopu rasta, što upućuje na nešto stabilniji trend povećanja njihovih poreznih prihoda. Jurlina Alibegović stoga zaključuje da su ključni faktori rasta njihovih prihoda od poreza na dohodak bili šira porezna baza i pozitivna gospodarska kretanja, odnosno povećanje broja zaposlenih, rast prosječnih neto i bruto plaća te nastavak gospodarskog rasta.
Nastavak rasta
- Time se potvrđuje da je postojeći sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak omogućio da gospodarski rast i rast zaposlenosti izravno pridonesu jačanju fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave. Istodobno, činjenica da su predstavnička tijela samo malog broja jedinica lokalne samouprave iskoristila mogućnost autonomnog određivanja poreznih stopa pokazuje da rast prihoda u 2025. ponajprije odražava realna gospodarska kretanja, a ne samo malobrojne diskrecijske odluke o povećanju poreznog opterećenja, navodi se u analizi Ekonomskog instituta i dodaje da su ukupni proračunski prihodi Grada Zagreba u analiziranom razdoblju imali značajan rast - u 2024. u odnosu prema 2023. zabilježeno je povećanje ukupnih prihoda od 385,9 milijuna eura (26,2 %), ali i pad - u 2025. u odnosu prema 2024. imamo smanjenje prihoda od 82,1 milijuna eura (4,4 %). Unatoč smanjenju ukupnih prihoda u 2025., prihodi od poreza su porasli, pri čemu su prihodi od poreza na dohodak porasli za 205,1 milijun eura (20,4 %) u 2024. u odnosu prema 2023. te za 136,5 milijuna eura (11,3 %) u 2025. u odnosu prema 2024. godini.
- To znači da je i uslijed zakonom propisanog smanjenja porezne stope poreza na dohodak u gradskom proračunu Zagreba ostvaren viši iznos prihoda od poreza na dohodak - navodi Jurlina Alibegović. Podsjeća da su plaće u Zagrebu lani porasle za prosječno 10 %.
U analizi se kaže da je u 2025. zabilježen nastavak rasta plaća. Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća bila je nominalno viša za 9,9 %, a realno za 6 %. Istodobno je gospodarstvo RH ostvarilo realni rast BDP-a od 3,2 %.