Afrička svinjska kuga ponovno uzima maha.

Doduše, bar zasad, ne kao prošle godine, ali se posljedice prošlogodišnjeg ljeta osjećaju, pa je upitno kako će sve odraziti na stočni fond u Republici Hrvatskoj, ponajviše na njezinu istoku. Zaključno sa subotom, od početka četvrtog ljeta ''haranja'' ASK-a potvrđeno je 89 izbijanja te bolesti na objektima na kojima se drže svinje, od čega 44 u Osječko-baranjskoj i 45 u Virovitičko-podravskoj županiji. Samo u petak potvrđeno je 12 novih pozitivnih objekata, a usmrćene su 2822 svinje. Rješenja o određivanju zona zaštita i zona nadziranja zbog izbijanja ASK-a mijenjaju se kao na pokretnoj vrpci, a stočari s nevjericom prate tijek događanja misleći kako se to zlo neće dogoditi baš njima. Mislio je tako i Samir Čapo iz naselja Kutovi u Općini Zdenci, u Virovitičko-podravskoj županiji.

Ljudi se ne posjećuju

- Objekti zadovoljavaju svim biosigurnosnim mjerama. Kod nas u selu ljudi više ne idu jedni kod drugih od kada je utvrđena prva zaraza afričkom svinjskom kugom, a ipak se dogodilo. Je li moguće da je u pet objekata do zaraze došlo istoga dana? - pita se, ističući kako je u selu eutanizirano gotovo 200 svinja, od čega 48 njegovih, odnosno njegove šire obitelji. Pretpostavlja da je virus u svinjac ušao zrakom. Pita se još zašto nadležni više ne obavještavaju redovito o izbijanju ASK-a. Tvrdi kako nigdje nije pročitao da je, primjerice, u Petrovom Polju ovih dana eutanizirano nekoliko stotina svinja. Svinjogojstvom se bavi već 30-ak godina, a hoće li tako biti i ubuduće, ovisi o kategoriji koju će dobiti nakon što se steknu uvjeti za obnovu stada.

Da je bavljenje svinjogojstvom za srednje i manje proizvođače u budućnosti upitno, dokaz je baranjska Općina Jagodnjak, u kojoj je prije godinu dana pod nadzorom veterinarskih inspektora eutaniziran kompletan svinjski fond - približno 2000 svinja na 144 gospodarstva. Svinje su se u ''Općinu kulina'' počele vraćati, ali njihovo brojno stanje nije ni približno ranijem.

- Broj proizvođača je drastično manji. Neki su smanjili broj svinja, a većina ih je potpuno odustala, posebno oni stariji - kaže Danijela Mlinarević, načelnica Općine Jagodnjak, ističući kako je od nekadašnjih više od 100 proizvođača svinje uzelo njih 20-ak posto. Dodaje kako je obeštećeno samo 30-ak proizvođača, a ostalima su ispisivane razne kazne, pa čak i minorne, zbog čega su ostali bez državnog novca. Obrazlažući razloge odustajanja od uzgoja svinja, kaže kako se mnogi pribojavaju nove pojave ASK-a, što se ovih dana sve masovnije događa.

U cijeloj priči oko ASK-a, i uz tu bolest povezanih mjera, odjeknuo je slučaj triju kamiona s crnim slavonskim svinjama, koje su umjesto na farmi u okolici Varaždina završile na eutanaziji. Kako su prenijeli mediji, kamioni osječkih i belomanastirskih registracijskih oznaka svinje su vozili iz okolice Đakova, a kada su stigli do odredišta, veterinarskom kontrolom utvrđeno je da životinje nisu propisno označene te da popratna dokumentacija ne odgovara pravom brojnom stanju. Vlasnik svinja, Dražen Lozić, potvrdio je kako životinje nisu bile markirane objašnjavajući to pogreškom njegova djelatnika, za što je spreman platiti propisanu novčanu kaznu, ali smatra da to nije bio razlog za eutanaziju zdravih svinja. "Eutanizirali su zdrave životinje s urednim papirima koje je izdala veterinarska ustanova koju su oni ovlastili. Posljedica je ogromna financijska šteta i šteta po pitanju budućeg uzgoja", rekao je Lozić.

Vlajčić: Nećemo odustati

I ovaj slučaj bio je razlog zbog kojega je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić održao izvanrednu konferenciju za medije na kojoj je predstavio trenutačno stanje povezano s ASK-om te najavio dodatne mjere za suzbijanje bolesti i zaštitu hrvatskog svinjogojstva. Upozorio je kako se, unatoč više od 50 milijuna eura uloženih u mjere suzbijanja bolesti i jačanje biosigurnosti od 2023. godine, i dalje bilježe slučajevi grubog kršenja propisa koji mogu imati ozbiljne posljedice za domaću proizvodnju. Izdvojio je i nedavni slučaj ilegalnog držanja velikog broja neobilježenih svinja u Gorskom kotaru.

- Kada je riječ o slučaju kod Varaždina, odgovornošću jednog čovjeka možda je izbjegnuta katastrofa. Zato pozivam sve veterinare, proizvođače, lovce i sve sudionike sustava da dosljedno provode propisane mjere jer samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi hrvatsko svinjogojstvo - poručio je ministar te najavio da će početkom ovoga tjedna biti održana nova sjednica Nacionalnog kriznog stožera za afričku svinjsku kugu, na kojoj će se donijeti dodatne mjere usmjerene na zaštitu domaće proizvodnje i smanjenje šteta za sektor. Među najavljenim aktivnostima su hitna revizija biosigurnosti na svinjogojskim gospodarstvima u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji u suradnji s HAPIH-om i Savjetodavnom službom, pojačani angažman lovaca u smanjenju populacije divljih svinja na najugroženijim područjima te usmjeravanje veterinarskih inspekcijskih nadzora prema gospodarstvima s najvećim procijenjenim rizikom.

- Naš je cilj eutanazirati što manji broj životinja i spasiti što je moguće veći dio domaće proizvodnje. Nećemo odustati ni od mjera ni od pomoći hrvatskim svinjogojcima - zaključio je ministar Vlajčić.