Nove Metine pametne naočale izazvale su burne rasprave i podijelile javnost. Riječ je o uređajima koji izgledaju kao obični dioptrijski ili sunčani okviri, ali u sebi integriraju naprednu tehnologiju: dvije ultraširoke kamere od 100 stupnjeva, šest mikrofona, zvučnike i novi UI model Muse Spark. Kontroliraju se glasom ili dodirom na okvir naočala.

Na prvu pomisao, ideja o ovakvom uređaju zvuči "cool". Otvara nam se mogućnost da potpuno slobodno, bez držanja mobitela u rukama, snimimo neprocjenjive i neponovljive trenutke: djetetov prvi korak, prvu vožnju bicikla, predivan pogled s planinskog vrha tijekom skijanja ili, zahvaljujući činjenici da su naočale vodootporne, podvodne kadrove tijekom ronjenja na odmoru. Kako bi se dodatno približili masama i neutralizirali dugogodišnji loš publicitet, Meta je sklopila strateško partnerstvo s ikonom pop-kulture Kylie Jenner, članicom popularne Kardashian obitelji.

“Coolifikacija" tehnologije

Redoviti profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci Hajrudin Hromadžić ističe kako u analizi ovog fenomena moramo odbaciti i tehnofobične odgovore koji u strahu zazivaju odbacivanje tehnologije, ali i nekritičko tehnofuturističko slavljenje tehnologije kao progresivnog alata koji nas vodi u svijetlu budućnost. Prema njegovim riječima, tehnologije nikada nisu neutralne jer utjelovljuju vrijednosti onih koji se nalaze na pozicijama moći i koji oblikuju ekonomske i društvene trendove. Tehnologije su uvijek određene kontekstima svojih plasmana i upotreba.

- Profit je alfa i omega, početak i kraj svih priča - kaže.

Naočalama iz kolekcije Kylie Jenner, koje se prodaju za 400 dolara, upravlja se pomoću umjetne inteligencije koja govori njezinim stvarnim glasom. Ova je suradnja školski primjer "coolifikacije" tehnologije nadzora: namjernog pokušaja da se uređaj koji duboko zadire u privatnost, kroz lik slavne osobe pretvori u poželjan modni detalj.

Pretvaranjem naprednog tehnološkog sustava u bliski, prepoznatljivi glas slavne osobe, Meta stvara lažni osjećaj sigurnosti i zabave. U marketingu ovih uređaja naglasak je isključivo na zabavi, estetici i bilježenju lijepih trenutaka, čime se potrošači fokusiraju na estetski prestiž i trend, dok u potpunosti ignoriraju činjenicu da na licu nose uređaj koji potencijalno omogućuje neprimjetno snimanje okoline. Suvremeni konzumerizam, objašnjava profesor, povijesno igra ključnu ulogu u otupljivanju kritičke svijesti. Kako ističe Hromadžić, konzumerizam je oblikovan sustav vrijednosti koji sustavno igra na kartu podilaženja ljudskim željama, umjesto da razvija zrelu, kritički samosvjesnu i racionalnu osobnost. U svijetu u kojem su kamere mobitela već izbrisale granicu između privatnog i javnog, pametne naočale proces nadzora čine potpuno nevidljivim.

Zanimljivo je da svjedočimo procesu koji je potpuno obrnut od nekadašnjih predviđanja filozofa Jürgena Habermasa.

- Slavni je njemački filozof anticipirao svijet koji dolazi kao pozornicu na kojoj će ono privatno biti ugroženo prijetnjom predominacije onog javnog, općeg. Danas svjedočimo potpuno obrnutoj slici društvene stvarnosti u kojoj je upravo prostor javnosti gotovo potpuno izbrisan, ili temeljito redefiniran, svojevrsnim terorom onog privatnog i osobnog. Ukratko, društveno-politička sfera u potpunosti je ustuknula pred osobno-psihološkom, što ovakvim nevidljivim tehnologijama omogućuje da se neprimjetno stope s našom svakodnevicom - zaključuje Hromadžić.

Distopija (ni)je budućnost

Iako tehnološki giganti jure u utrci za dominacijom na tržištu pametnih naočala, stvarna opasnost ovog trenda pogađa stvarne ljude, ponajviše one koji su povijesno bili najranjiviji i najčešće diskriminirani u društvu. Muškarci već godinama koriste pametne naočale i slične prikrivene uređaje za voajersko snimanje žena bez njihovog dopuštenja na javnim mjestima, u teretanama, kafićima ili javnom prijevozu. Da ova vrsta ugrožavanja privatnosti u hodu ubrzano prelazi u još opasniju fazu, dokazao je eksperiment dvojice studenata s Harvarda iz listopada 2024. godine. Oni su iskoristili neupadljivost pametnih naočala i u njih ugradili softver za prepoznavanje lica pod nazivom I-XRAY. Hodajući podzemnom željeznicom i kampusom, potajno su skenirali lica prolaznika, nakon čega je sustav u samo nekoliko minuta pretražio internet i izvukao njihove osjetljive podatke – uključujući stvarna imena, kućne adrese, telefonske brojeve i imena roditelja. Iako su autori naglasili da kod ovog programa neće javno objaviti, njihov je projekt poslužio kao šokantno upozorenje o tome koliko je danas lako zloupotrijebiti komercijalnu tehnologiju za masovno i trenutačno uhođenje potpunih stranaca na ulici.

Situacija izravno asocira na distopijske scenarije iz serije Black Mirror. Komentirajući činjenicu da gotovo svaka nova sezona spomenute serije anticipira elemente distopijske realnosti koja nas čeka iza prvog ugla, Hromadžić naglašava da distopija više nije stvar budućnosti.

- Ako distopija više nije u futuru, kao što je to tradicionalno bila u svim svojim žanrovskim izvedenicama, književnoj, stripovskoj, filmskoj, itd., tomu je tako jer živimo u povijesnoj epohi potpune predominacije prezenta. Bez znanja i zanimanja za ono što je bilo jučer te bez prevelike odgovornosti za ono što će biti sutra...