Više stotina hrvatskih mališana nije se uspjelo upisati u dječji vrtić zato što nije primilo cjepivo prema obaveznom kalendaru cijepljenja. Da dio roditelja odbija cijepiti djecu, poznato je već desetljećima, no unatoč naporima da se to smanji, i dalje bilježimo tek blagi, ali kontinuirani pad, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Iako to nije dramatično, stručnjaci podsjećaju da time raste rizik od povratka teških zaraznih bolesti koje su desetljećima bile pod kontrolom. Necijepljena djeca danas su najviše na udaru ospica, no na mala vrata vraćaju se i druge potencijano smrtonosne bolesti, poput difterije.

Službeni podatci o cijepljenju djece u RH govore da je prosječna procijepljenost do 5. godine 86 %, a u nekim županijama, poput Dubrovačko-neretvanske, protiv zaraznih bolesti nije cijepljeno svako drugo dijete. Loše stoje i Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, gdje nije cijepljeno više od 20 % djece, a i Osječko-baranjska županija primiče se toj granici. To su podatci za 2024., no, kako kaže epidemiologinja Vesna Višekruna iz HZJZ-a, ni oni za 2025. ne pokazuju poboljšanje.

Loši trendovi

- Trendovi nisu dobri. Nakon nekoliko godina stagnacije obuhvata cijepljenjem, sada već drugu ili treću godinu imamo blagi pad - navodi. Prvi je ozbiljniji pad bio 2013. i 2014., kada je u Hrvatskoj postao vidljiv organizirani antivakserski pokret, kaže.

Ključnu ulogu u podizanju procijepljenosti imaju pedijatri i liječnici školske medicine, koji s roditeljima razgovaraju tijekom redovitih pregleda, a ako roditelj i dalje ne želi cijepiti dijete, mogu ga uputiti epidemiologu na dodatno savjetovanje. No ni to nije uvijek dovoljno.

- Dio ih, bez obzira na objašnjenja, i dalje ne želi cijepiti dijete. Kolege na terenu ipak primjećuju da se češće radi o odgađanju nego o potpunom odbijanju - kaže Višekruna. Često žele pričekati da dijete "ojača", prohoda ili progovori, vjerujući da će tada lakše podnijeti cjepivo. No stručnjaci upozoravaju da je upravo suprotno. "Djeca se cijepe u točno određenoj dobi zato što su tada najosjetljivija na teške komplikacije bolesti od kojih ih štitimo. Odgodom ostaju nezaštićena upravo kad im je to najpotrebnije", upozorava.

Davno opovrgnuto

Najčešće je uzrok strah izazvan dezinformacijama na društvenim mrežama i internetskim forumima, a riječ je o tvrdnjama koje su odavno opovrgnute ili izvučene iz posve drukčijeg konteksta. Nažalost, to je često vidljivije od službenih informacija, kaže Višekruna. Ako se pad procijepljenosti nastavi, prve posljedice vidjet će se kod ospica (najzaraznije bolesti), gdje se najbrže narušava kolektivni imunitet. Dovoljno je da virus uđe u skupinu u kojoj je više necijepljenih i može doći do epidemije. Ospice i dalje cirkuliraju u Europi, pa se virus može unijeti putovanjima, turizmom ili migracijama.

Hrvatska je posljednjih godina imala i veću epidemiju hripavca, dijelom i zbog slabije procijepljenosti. U nekim zemljama Europe opet se pojavljuje i difterija, uglavnom među ranjivim skupinama, no epidemiolozi upozoravaju da bi se, uz dugotrajan pad procijepljenosti, bolest mogla ponovno širiti i u općoj populaciji.

- Difterija također može biti smrtonosna, pogotovo kod male djece. Postoje kožni oblici koji uglavnom nisu smrtonosni, ali ovaj koji prouzročuje anginu dovodi do stvaranja membrane u grlu i dijete zapravo ne može udahnuti. To je jako teška bolest - ističe.