U Hrvatskoj je u 2025. rođeno više djece i umrlo manje ljudi nego godinu prije, no prirodni prirast ostao je negativan, uz zabilježen porast rastava brakova, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

U prošloj godini rođeno je 32.479 živorođene djece, što je 410 ili 1,3 posto više nego godinu prije. Iako je riječ o pozitivnom pomaku, Hrvatska godinama bilježi pad broja rođenih, kojih je 2016. bilo više od 37. 500.

Od ukupnog broja rođenih u 2025. godini, 51,3 posto čine muška, a 48,7 posto ženska djeca. Stopa nataliteta, odnosno broj živorođenih na 1.000 stanovnika, lani je iznosila 8,4.

Istodobno, u 2025. u Hrvatskoj je umrlo 50.007 osoba što je 1.073 ili 2,1 posto manje nego u 2024. 

Samo 43 od 555 gradova i općina imalo više rođenih nego umrlih

Gleda li se vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na stotinu umrlih, on je za cijelu Hrvatsku iznosio 64,9.

Sve hrvatske županije i Grad Zagreb imaju više umrlih nego rođenih, no taj je omjer najpovoljniji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (82,2), a slijede Međimurska županija (82,0), Grad Zagreb (81,7), Splitsko-dalmatinska županija (79,1) i Zagrebačka županija (78,6).

Najgori vitalni indeks, s druge strane, ima Karlovačka županija, gdje na stotinu umrlih dolazi tek 46,8 rođenih, a u društvu na dnu ljestvice još su Ličko-senjska županija (47), Primorsko-goranska (47,6) i Sisačko-moslavačka županija (49,9).

Od 555 gradova i općina u Hrvatskoj tek njih 43 imalo je više rođenih nego umrlih, dok je kod ostalih bilo više umrlih. Tri su općine imale jednak broj umrlih i rođenih.

Rekorderi Jasenice i Ervenik

Najviši vitalni indeks - 357,19, imala je općina Jasenice u Zadarskoj županiji, gdje je u 2025. rođeno 25 djece, a umrlo je sedam stanovnika.

Među rijetkim gradovima i općinama gdje je rođeno više stanovnika nego što ih je umrlo su Imotski u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sa 116 rođenih i 81 umrlim. U ovoj županiji u plusu su i Makarska, Solin, Podstrana, Dugopolje, Zmijavci...

U Zadarskoj županiji u plusu s brojem rođenih naspram umrlih su Pakoštane, Škabrnja i Bibinje, a u Dubrovačko-neretvanskoj više rođenih nego umrlih imaju Metković, Ston, Lastovo te Župa dubrovačka.

U Istarskoj županiji u pozitivi su Funtana, Karojba, Tinjan i Žminj, a u Primorsko-goranskoj samo Viškovo.

U kontinentalnoj Hrvatskoj to su Cerna u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Dugo Selo u Zagrebačkoj županiji, Jesenje u Krapinsko-zagorskoj županiji, a u Varaždinskoj županiji Petrijanec ima više rođenih nego umrlih.

U tom društvu su i općine Đulovac i Rovišće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te Voćin u Virovitičko-podravskoj. U Međimurskoj županiji nekoliko je općina s više rođenih nego umrlih - Pribislavec, Nedelišće, Mala Subotica i Orehovica.

S druge strane, na dugačkoj listi gradova i općina s najnepovoljnijim vitalnim indeksom - 4,2- nalazi se općina Ervenik u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je u 2025. rođeno jedno dijete, a 24 osobe su preminule.

Gotovo trećina brakova okončana razvodom

U 2025. broj razvoda nastavio je rasti pa je, prema podacima DZS-a, sklopljeno 17.270 brakova, a gotovo trećina, odnosno 5.674, okončana su razvodom.

Broj razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih u 2025. iznosio je 328,5.

Usporedbe radi, 2024. sklopljeno je 17.206 brakova, a zabilježen je 4.961 razvod. Stopa razvedenih brakova iznosila je 288 na 1.000 sklopljenih.