Hrvatske bolnice suočavaju se s ozbiljnim manjkom pomoćnog osoblja, osobito spremačica. Odaziv na natječaje za ova radna mjesta je slab, i to zbog malih plaća, a postojeće spremačice rade preko svojih mogućnosti. Situacija je posebno teška u kliničkim bolničkim centrima, gdje sindikalci tvrde da je situacija neodrživa te da manjak kadra zaduženog za održavanje čistoće i higijene bolničkih prostora u pitanje dovodi sigurnost pacijenata. Osim spremačica, u bolnicama nedostaje i pomoćnih radnika u kuhinjama, pomoćnog tehničkog osoblja i kuhara. Radnici odlaze u turizam i privatni sektor, gdje za osmosatni rad, bez smjena i prekovremenih, mogu zaraditi više nego u bolnici.

Vanjski servisi

U KBC-u Zagreb na natječaje za spremačice javlja se sve manje kandidata, a broj nepopunjenih radnih mjesta kontinuirano raste, upozorila je Tanja Leontić, predsjednica Sindikata KBC-a Zagreb.

- Posljedica takvog stanja jest sve veće oslanjanje na vanjske servise za čišćenje. Iako to može biti privremeno rješenje, ne smije postati zamjena za vlastite radnike koji svakodnevno rade u specifičnim bolničkim uvjetima, poznaju organizaciju rada te primjenjuju stroge protokole higijene. Bez spremačica nema sigurne bolnice. Vrijeme je da se njihov rad vrednuje onako kako zaslužuje - upozorila je Leontić.

Na isti problem upozoravaju i u drugim velikim bolnicama, među njima i KBC-u Rijeka, gdje su spremačice praktički na minimalcu, uz skromna povećanja na temelju smjenskog rada.

- Spremačice dobivaju zakonski minimum, negdje do 950 eura, a rade turnuse od sedam ujutro do sedam navečer. Za drugi dio smjene dobiju dodatak od samo deset posto, što je vrlo malo s obzirom na radno opterećenje - svjedoči Radmila Čahut Jurišić, predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske. Cjelodnevni rad, dodaje, u suprotnosti je s granskim kolektivnim ugovorom, prema kojem bi pomoćno osoblje trebalo raditi u dvije smjene, a ne u 12-satnim turnusima. Uz to, zbog kroničnog manjka zaposlenih, tvrdi, jedna spremačica često čisti površine koje višestruko premašuju propisane standarde.

- Imamo slučajeve da jedna osoba čisti i do 7000 četvornih metara. To je izvan svih pravilnika o tehničkim uvjetima. Ljudi rade za troje, a mnogi ne odlaze ni na bolovanje jer znaju da ih nema tko zamijeniti - svjedoči Belobrajdić i dodaje kako su time najviše pogođene starije spremačice jer je riječ o fizički zahtjevnom poslu. Istodobno, zaposleni u zdravstvu već više od dva desetljeća nemaju naknadu za topli obrok.

- Ako spremačica radi od sedam ujutro do sedam navečer, mora platiti marendu i ručak. To je dodatni trošak koji na godišnjoj razini iznosi oko 250 eura. Kad imate plaću od oko 950 eura, ne ostane vam skoro ništa - ilustrira.

Na pitanje koliko spremačica nedostaje riječkom KBC-u, odgovara kako je riječ o vrlo velikom broju.

- Kad bismo danas dobili 50 spremačica, bilo bi premalo. Trebalo bi nam najmanje stotinu kako bismo mogli organizirati rad u skladu s kolektivnim ugovorom i osigurati normalne smjene - računa Čahut Jurišić.

U Upravi KBC-a Rijeka ne vide problem sa spremačicama. Zapošljavaju 355 čistača/spremača što, kažu, zadovoljava potrebe bolnice.

Dugotrajan nedostatak spremačica i njihovo iscrpljivanje mogli bi, upozoravaju iz sindikata, imati ozbiljne posljedice za sigurnost pacijenata jer se radi o strogim protokolima higijene i sprječavanja bolničkih infekcija.

- Bojim se da ćemo imati ozbiljnih problema s bolničkim infekcijama. Pojavit će se rezistentne bakterije poput MRSA-e. Higijena je temelj sigurnosti u bolnici, upozorava sindikalna čelnica. Za primjer o kakvom se riziku radi navodi slučaj od prije godinu dana, kada je Zavod za radioterapiju i onkologiju bio privremeno zatvoren jer se pojavio svrab.

- Zatvorili su odjel, poslali pacijente i personal doma. Uzrok je, naravno, loša higijena - upozorava.

Dok u KBC-u Zagreb,OB-u Zadar i drugim bolnicama koriste i vanjske servise za čišćenje, u KBC-u Rijeka to nije slučaj, već sustav počiva na postojećim radnicama, koje bi - smatraju u sindikatu - trebalo barem malo bolje platiti kako bi se popunila radna mjesta i podignula razina usluge.

Nužna povišica

- Dok god za iznimno težak fizički rad dobivaju gotovo minimalac, ljudi će odlaziti u druge djelatnosti gdje će raditi manje, a biti bolje plaćeni. Bez ozbiljnijeg povećanja plaća teško ćemo popuniti prazna radna mjesta, zaključuje Čahut Jurišić. Po njenom mišljenju, postojeću bi bruto plaću od oko 1.100 eura trebalo podići na 1.500 eura kako bi bolnički sustav mogao normalno funkcionirati.

Predsjednik sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske, Robert Ćibarić, zaposlen u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, kaže kako im se na natječaje za spremačice javljaju sve starije radnice, u prosjeku u dobi od 50 godina. U toj bolnici, veli, nema 12-satnih smjena niti noćnog rada, a vikendi i drugi prekovremeni rad uredno se plaćaju.

- Posao se uglavnom svodi na održavanje čistoće, pomoć pri podjeli obroka i prikupljanje posuđa. To je drukčija razina skrbi nego u velikim bolničkim centrima, kaže. Ipak, manjak osoblja je vidljiv pa spremačice preraspodjeljuju po odjelima. Prekovremeni rad povećava im plaću, pa ako odrade petnaestak prekovremenih sati mjesečno, mogu primiti i oko 150 eura više na plaći, ističe. Po njegovoj računici, spremačice mogu mjesečno primiti između 1.100 i 1.200 eura, no uz rad subotama, nedjeljama i u poslijepodnevnim smjenama. Ćibarić se slaže da plaće spremačica trebaju rasti, ali i da treba voditi računa o tome da medicinska sestra, ovisno o dodacima, često ima samo 200 ili 300 eura veću plaću od spremačice.