Parlamentarna većina ostala je stabilna, i to je najvažnija stvar koja će ostati od Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u BiH, usvojene jučer u Hrvatskom saboru podrškom 83 zastupnika. Iz vladajuće su koalicije za tu inicijativu Domovinskog pokreta glas dali svi zastupnici osim Bošnjaka Armina Hodžića, koji je bio suzdržan.

Tako je situacija u vezi s jednim u startu politički čak opasnim dokumentom, kojem se premijer Andrej Plenković ozbiljno protivio, okončana slogom u redovima parlamentarne većine. Istina, nisu svi zbog toga naročito zadovoljni.

Precizni ciljevi

- Ovo je dobar iskorak. Slažem se da nije dovoljno jak, ali bit će jači u idućem vremenu - rekao je zastupnik DP-a Josip Dabro, najavljujući tako da bi njegova stranka u skoroj budućnosti mogla ponovno izići s nekom idejom o statusu Hrvata u susjednoj državi.

Iz oporbe je troje zastupnika bilo za rezoluciju koja je razblažena verzija DP-ove deklaracije, Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić te Ivica Baksa, koji sam za sebe tvrdi da nije klasičan opozicijski zastupnik. Most je digao ruke od ovog akta jer mu je Ivan Penava uime predlagača odbio svih osam amandmana koji bi ga zaoštrili. Lijevo-liberalni zastupnici nisu se niti uključili u glasovanje, s iznimkom Dalije Orešković, koja je to učinila kako bi bila protiv.

- Kada sam Penavu pozvao da glasuje za amandman Mosta, kojim bi se u rezoluciju vratilo reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava od strane Bošnjaka, posebno onih koji blate hrvatski narod, priznao mi je da je pod pritiskom HDZ-a i Plenkovića morao odustati od toga i drugih bitnih zahtjeva - kazao je predsjednik Mosta Nikola Grmoja uoči glasovanja.

Penava nije negirao da su mu ti Mostovi amandmani "konstruktivni i bliski", ali nije mogao zanemariti činjenicu da DP zajedno s HDZ-om obnaša vlast.

- Zbog delikatnosti teme potreban nam je konsenzus, potreban nam je fokus. Iz istupa predstavnika unitarističke politike unutar BiH proteklih dana, jasno je da njih dogovor s Hrvatima ne zanima. Ovom rezolucijom poručujemo da ćemo se tome znati suprotstaviti, da imamo precizne ciljeve i da se oni koji u kontinuitetu odbijaju razgovore neće moći duriti zbog pregovora druga dva naroda - naglasio je predsjednik DP-a.

51 sat i 40 minuta

Prije odlaska na dvomjesečni ljetni odmor predsjednik Hrvatskog sabora tradicionalno rezimira okončanu parlamentarnu sezonu. Gordan Jandroković to je i jučer napravio, a pritom je iznio i vrlo zanimljiv brojčani podatak.

- Ovaj 11. saziv započeo je 16. svibnja 2024. i od tada je bilo više od 30 tisuća javljanja zastupnika, od čega su 6200 bile povrede Poslovnika. Dakle, više od 20 posto zastupničkih govora. Kako povreda Poslovnika traje 30 sekundi, to je zbrojeno 51 sat i 40 minuta. Dva dana, tri sata i 40 minuta u kontinuitetu su bile povrede Poslovnika, a njih više od 99 posto zapravo su bile zlouporabe ovog instituta. Uvijek ima dobrih rasprava, kvalitetnih replika, ali nekako svu pozornost javnosti odvuku te polulegalne povrede Poslovnika - žalio se Jandroković tko zna koji put na zastupnike koji često posežu za povredama Poslovnika.

Ponovno je iznio stav da bi trebalo ukinuti mogućnost tog instituta, ali je rekao da neće s tim žuriti premda bi se to moglo odraditi i bez pristanka oporbe.