Prepolovljena cijena bitcoina, nitko više pouzdano ne zna niti kakva će ona biti ubuduće
Lani u listopadu bio na rekordnih oko 126.000 dolara, a sad je oko 63.000
Hrvatski građani otkrivaju tržište kapitala, ulažu u fondove, državne obveznice i trezorske zapise, a sve češće se odazivaju i na inicijalne i sekundarne javne ponude privatnih kompanija koje tako dolaze do kapitala potrebnog za financiranje i razvoj.
No, osim reguliranog tržišta kapitala, odnosno transakcija koje se odvijaju preko burze, još veći broj građana ulaže u mnogo slabije regulirano tržište, ono kriptoimovine. Iako nema preciznih podataka, jer su ulagačka baza kao i kanali ulaganja disperzirani, prema lanjskim podacima Eurobarometra, Hrvati su pri vrhu u Europi po ulaganju u kriptovalute, odmah iza Slovenaca. Pretpostavlja se da oko 16 posto hrvatskih građana ima kontakt s tim tržištem. Većinom su u pitanju mlađi ulagači, dijelom vjerojatno zato što su generelno tehnološki pismeniji od starijih generacija, pa im to tržište djeluje bliže ili manje strano.
Bihevioralni moment
No dijelom možda i jer su skloniji većem riziku radi brže zarade, a tu valja biti oprezan. Pitanje je, naravno, i financijske pismenosti. Regulativa se međutim ipak počela stezati, jer je početkom srpnja, kako je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), u Hrvatskoj i cijelom EU-u završilo prijelazno razdoblje u vezi s Uredbom o tržištima kriptoimovine, poznatijom kao "MiCA". Time je, pojasnila je Hanfa, završilo razdoblje u kojem su određena društva, pružatelji usluga virtualne imovine, mogla pružati kriptousluge bez licence. Sada kriptousluge mogu pružati isključivo ona društva koja su ishodila kriptolicencu u skladu s MiCA-om, a Hanfa je dodatno upozorila korisnike kriptousluga na rizike poslovanja s onima koji se ne nalaze u njezinim registrima. Time, poručili su iz Hanfe, riskiraju ostati bez svojih sredstava ili postati žrtva prijevare.
U međuvremenu, samo kriptotržište prolazi kroz fazu koji mnogi karakteriziraju kao "fazu medvjeda" (bear) zbog silazne putanje. Nakon, naime, lanjskih rekorda, vrijednost bitcoina sada je znatno niža, a tu se onda "roje" razne spekulacije i očekivanja. Ivan Gržeta profesor je i prodekan na riječkom Ekonomskom fakultetu, gdje između ostalog drži i kolegij Financijska tehnologija, stoga smo ga pitali što se točno zbiva na kriptotržištu, zašto je u padu i što misli o predviđanjima nekih posrednika da se krajem godine očekuje novi rast, a osvrnuo se i na utjecaj MiCA-e. Gržeta kaže da je bitcoin u listopadu 2025. dosegnuo rekordnih oko 126.000 dolara, nakon povoljnije američke regulative poslije izbora Donalda Trumpa, a danas se njime trguje na oko 63.000 dolara. Dakle, vrijednost mu je prepolovljena.
- Trigeri za tako velike padove kroz godine su bili razni, a danas je to splet makroekonomskih okolnosti i strukture tržišta. Na fundamentalnijoj strani to su ubrzanje inflacije, dijelom zbog skoka cijena nafte zbog sukoba SAD-a i Irana, očekivanja da bi Fed mogao podizati kamatne stope, višemjesečni odljevi iz bitcoin ETF-ova nakon dvije godine snažnih priljeva (profit-taking), itd. Na strani sentimenta i špekulacije, gdje je prisutan i bihevioralni moment, prisilne su likvidacije pozicija financiranih polugom, pritisak na poduzeća koja su gomilala bitcoin u svojim pozicijama, okretanje investiranju prema dionicama vezanim uz umjetnu inteligenciju i drugo. Dugoročniji čimbenici kretanja bitcoina su institucionalna potražnja, regulatorna jasnoća, šira primjena tehnologije, a kratkoročni su čimbenici priljevi i odljevi, kamatne stope, geopolitički rizici, pa i raspoloženje samih ulagača. Kriptoimovina se u stresnim razdobljima često ponaša poput vrlo rizične imovine, a ne stabilnog sigurnog utočišta, pa je kratkoročna kretanja iznimno teško pouzdano predvidjeti - tumači Gržeta.
Na spekulacije da je baš sada vrijeme za ulaganje, jer se navodno očekuje novi rast, Gržeta kaže da takve poruke i preporuke treba kritički preispitati i promatrati kao jedan od mogućih scenarija, a ne kao činjenicu.
Ekstremni rasponi
- Tu se postavlja glavno pitanje, na čemu se takva prognoza temelji? Na fundamentima, sentimentu, tehničkoj analizi ili prošlim ciklusima? Možda kamatne stope? Priljevi u ETF-ove koji prate kriptoimovinu? Sve su to pretpostavke, a ne činjenice. Koliku neizvjesnost tržište samo priznaje pokazuje raspon aktualnih prognoza, od scenarija dna na 40 - 60 tisuća dolara najesen do ciljeva od 150 do 200 tisuća do kraja godine, a neki američki investitori, kao Cathie Wood, vide cijenu bitcoina višom od 1 milijun dolara do kraja 2030. godine, a neki i višom od 20 milijuna dolara, što su doista ekstremi. Primjerice, Citigroup je početkom srpnja snizio svoju dvanaestomjesečnu ciljanu cijenu bitcoina sa 112.000 na 82.000 dolara nakon pogoršanja očekivanja o tokovima u ETF-ove. To pokazuje da prognoza nije činjenica, da je tu riječ o uvjetnim procjenama i da buduću cijenu bitcoina pouzdano ne zna nitko - poručuje Gržeta.
Upozorava pritom da je ulaganje poželjno kada je dio promišljenog financijskog plana, a ne reakcija na reklamu, strah od propuštanja ili kratkoročni rast cijene.
- Treba se pratiti jasan redoslijed: najprije novčana rezerva za nepredviđene troškove, zatim procjena vlastite financijske situacije, vremenskog horizonta investiranja i sposobnosti podnošenja gubitaka. Koristite isključivo regulirane i licencirane pružatelje usluga, provjerite naknade i ne kupujte proizvod koji ne razumijete, a po potrebi se posavjetujte sa stručnjakom. Kod kriptoimovine to je sada i formalizirano, od 1. srpnja kriptousluge u Hrvatskoj i cijelom EU-u smiju nuditi samo subjekti ovlašteni prema MiCA-i. Nisam protivnik kriptoimovine, štoviše, ali riječ je o izrazito volatilnoj i pretežno špekulativnoj imovini. Tko je želi u portfelju, neka joj namijeni ograničen udio koji si može priuštiti da ga izgubi. I važno, regulacija smanjuje rizik prijevara i zlouporaba, ali ne uklanja tržišni rizik - zaključuje naš sugovornik.
