Maturu nije položilo 6523 učenika, samo dvojica briljirala sa stopostotnim rezultatima
Ocjena ovogodišnje državne mature jest 2,8. I ovaj put gimnazijalci bolji
Od 29,5 tisuća maturanata koji su na ovogodišnjoj državnoj maturi pisali više od 100.000 ispita, oko 2,5 tisuće gimnazijalaca i 12,5 tisuća učenika strukovnih škola imalo je negativnu ocjenu na nekom od maturalnih ispita, a 6523 ih je palo državnu maturu u ljetnom roku. Njih 51 riješilo je ispit bez ijedne greške, a dva su se maturanta istaknula 100-postotnom riješenošću dvaju ispita - maturant XV. gimnazije u Zagrebu nije imao nijednu grešku u matematici više razine i fizici, dok je učenik III. gimnazije Osijek bez greške riješio ispite matematike više razine i kemije. Čak su 323 maturanta, njih dvostruko više nego lani, na eseju iz hrvatskog jezika dobila 100 posto bodova. U prosjeku, ocjena ovogodišnje državne mature jest 2,8 odnosno čvrsta trojka, a sličan je rezultat zabilježen i prethodnih godina.
U eseju bolji
Na eseju iz hrvatskog jezika pala su 2332 maturanta ili njih osam posto, što je znatno manje nego lani i čak upola manje nego u 2024. Također, manji je broj onih koji su predali prazan papir, nisu napisali dovoljan broj riječi ili su jednostavno - promašili temu. Rezultati lošiji od prosjeka zabilježeni su u matematici, gdje je svaki drugi maturant ispit riješio za dvojku, a svaki peti pao maturalni ispit. Među izbornim predmetima, vrlo je loše riješen ispit iz informatike, gdje je čak 36 posto testova riješeno ispod praga prolaznosti, a svaki treći maturant ispit je riješio za dvojku. Iz fizike je jedinicu na maturi dobilo 29 posto maturanata kojima je to bio izborni predmet, a u kemiji je takvih bilo 22 posto. Među društvenim predmetima loše su prošli oni koji su izabrali politiku i gospodarstvo, jer je ispit za dvojku riješilo njih 50 posto, a 15 posto nije dobilo prolaznu ocjenu.
- Ovakav je rezultat očekivan s obzirom na težinu zadataka. Ne bih bio sretan da je prosječna ocjena 4,5 jer bi to značilo da ispiti nisu dobro izbalansirani - komentirao je na predstavljanju konačnih rezultata državne mature Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Dodaje i kako su rezultati državne mature neusporedivi s uspjehom na kraju srednje škole jer je državna matura ispit znanja stečenog tijekom sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja.
Gimnazijalci su i ove godine imali znatno bolje rezultate od učenika strukovnih škola, pa je tako iz obveznih predmeta na maturi palo 764 ili 7,2 posto gimnazijalaca, a u strukovnim školama 5759 maturanata ili njih 38 posto. Prethodnih je godina taj omjer bio i veći, pa su tako lani, na primjer, na maturi pala 572 gimnazijalca ili 5,4 posto, a broj strukovnjaka koji su pali na maturi bio je deseterostruko veći - 5493 ili 37 posto. I među najboljima prednjačili su gimnazijalci.
Istodobno, ove je godine na državnoj maturi bilo 500 učenika strukovnih škola više nego lani, što znači da interes za državnu maturu u strukovnim školama očito postoji. Razlog lošim rezultatima nije u nedostatku priprema za maturu u strukovnim školama, nego u motivaciji dijela učenika, smatra Antun Kovačić, predsjednik Udruge ravnatelja srednjih škola i ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek.
Motivacija ključna
On kaže kako se u većini strukovnih škola organiziraju besplatne pripreme za državnu maturu, a učenici imaju priliku dodatno se pripremati uz redovitu nastavu. Međutim, dio maturanata odlučuje se na državnu maturu bez stvarne motivacije, često pod pritiskom roditelja, pa nema volje za učenje.
– Imamo učenike koji nakon prvih pola sata, koliko moraju ostati u ispitnoj prostoriji na maturi, predaju gotovo prazan ispit i odlaze. To se događa jer nemaju unutarnju motivaciju, nego na maturu izlaze zbog očekivanja roditelja, koji im preporuče da polože maturu pa će moći upisati fakultet ako se jednom odluče - veli Kovačić. Dodaje kako se dio učenika, unatoč tome što imaju mogućnost pohađati školske ili privatne pripreme, počne pripremati prekasno, pa ne uspije kvalitetno ponoviti gradivo. Pripreme koje organizira škola nisu obvezne, a škole nemaju mehanizme kojima bi učenike potaknule da na njih redovito dolaze, ističe.
- Lako je u školi ispričati nedolazak, a mi nemamo način da ih “pritisnemo” da dolaze. U nekim privatnim učilištima, gdje moraju platiti pripreme za maturu, ispisat će ih ako ne dođu, i to bez mogućnosti povratka novca, što im je motivacija da doista redovito dolaze - navodi Kovačić i zaključuje kako ključ uspjeha nije u manjku priprema, nego u motivaciji i ozbiljnom pristupu učenika. Učenici strukovnih škola koji imaju jasnu namjeru upisati fakultet i redovito se pripremaju u pravilu postižu znatno bolje rezultate od onih koji državnoj maturi pristupaju bez nekog cilja, ističe.
U NCVVO-u su na ovogodišnjoj državnoj maturi uočili negativan trend u kojem sve više fakulteta i sveučilišta za upis studija traži nižu razinu matematike i stranog jezika, što zapravo ruši ljestvicu znanja koje bi budući studenti trebali imati. U strukovnim školama pak događa se suprotno, pa dio učenika prijavi višu razinu pojedinih predmeta iako za željeni studijski program ona nije potrebna, i tako nepotrebno otežavaju put do upisa, tvrdi ravnatelj Kovačić.
