U Hrvatskoj je tijekom prošle godine nastavljen rast broja zdravstvenih radnika i liječnika, uz istodobno povećanje broja zdravstvenih ustanova, ponajprije privatnih, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Na kraju 2025. godine u hrvatskom zdravstvenom sustavu bilo je zaposleno 80.806 zdravstvenih radnika, što je 2.327 više nego godinu ranije.

Prošlu godinu Hrvatska je zaključila s ukupno 2.025 zdravstvenih ustanova, što je 110 više nego godinu ranije, podaci su iz Hrvatskoga zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2025., koji je objavio HZJZ.

Samo tri ustanove za palijativnu skrb

Najveći rast zabilježen je u privatnom sektoru, gdje je broj zdravstvenih ustanova u vlasništvu trgovačkih društava porastao za 95, s 968 u 2024. godini na 1.063 u 2025. godini. Usporedbe radi, prije deset godina takvih je ustanova bilo 438.

S druge strane, broj domova zdravlja smanjen je za 11, na ukupno 24, što je rezultat reorganizacije i njihova spajanja.

 Palijativna skrb prošle je godine dobila još jednu ustanovu pa u Hrvatskoj sada djeluju tri takve ustanove. Riječ je o hospicijima u Rijeci, Puli i Splitu. 

 Zdravstvena zaštita pružala se kroz mrežu od pet kliničkih bolničkih centara, 22 opće bolnice, 37 specijalnih bolnica i sedam lječilišta.

Na jednog zaposlenog u zdravstvu - 48 stanovnika, prije deset godina 64

Broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu nastavio je rasti te je prošle godine premašio 80 tisuća. U sustavu je radilo 80.806 zdravstvenih radnika, što je 2.327 više nego u godini prije. Na jednog zdravstvenog radnika dolazi 48 stanovnika, dok su prije deset godina dolazila 64 stanovnika.

Broj liječnika dosegnuo je gotovo 17 tisuća te ih je u sustavu radilo 424 više nego godinu prije. U odnosu na razdoblje od prije deset godina broj liječnika povećan je za gotovo dvije i pol tisuće.

Hrvatska je 2025. godinu zaključila s 11.080 liječnika specijalista. Najviše ih radi u obiteljskoj medicini (1.085), slijede anesteziologija (814), pedijatrija (792), ginekologija i opstetricija (731) te klinička radiologija (667). Hrvatska ima i 438 specijalista kardiologije.

Smanjio se broj medicinskih sestara i tehničara

Dok je broj liječnika prošle godine povećan u odnosu na pretprošlu, smanjio se broj medicinskih sestara i tehničara i to za 1.026. Dobra je vijest da raste udio visokoobrazovanih.

 Naime, u hrvatskom zdravstvenom sustavu tijekom 2025. radile su ukupno 33.942 medicinske sestre i medicinska tehničara, od čega 1.032 s visokom stručnom spremom, 10.901 s višom stručnom spremom te 22.009 sa srednjom stručnom spremom.

Godinu prije bilo ih je ukupno 34.968, pri čemu je 828 imalo visoku stručnu spremu, 10.627 višu stručnu spremu, a 23.513 srednju stručnu spremu.

Podaci pokazuju nastavak rasta broja visokoobrazovanih medicinskih sestara i tehničara, uz istodobno smanjenje broja kadra sa srednjom stručnom spremom.

Obiteljska medicina

U djelatnosti obiteljske medicine tijekom 2025. radilo je ukupno 1.406 liječnika, od čega 1.085 specijalista i 321 specijalizant, što predstavlja blag porast u odnosu na prethodnu godinu.

Obiteljski liječnici skrbili su tijekom 2025. za 3.579.126 osiguranika, a zdravstvenu zaštitu koristilo je 3.273.575 osoba, koje su svoje obiteljske liječnike posjetile čak 49.006.108 puta. Tijekom tih posjeta obavljeno je nešto više od 10,5 milijuna pregleda, a izdano je 4.695.876 uputnica za specijalističke preglede.

Najčešći razlog odlaska liječniku obiteljske medicine bili su vanjski uzroci koji obuhvaćaju prometne nesreće, padove, ozljede, trovanja i druge nezgode. Slijede bolesti dišnog sustava, bolesti srca i krvnih žila te endokrine i metaboličke bolesti.