Djeca ih koriste u igri, usmjeravaju jedni drugima u oči, često nesvjesna koliko ozbiljne posljedice takvo ponašanje može imati

Laserski pokazivači i drugi laserski uređaji, koji se danas mogu kupiti gotovo posvuda, od internetskih trgovina do prodajnih štandova, sve češće završavaju u dječjim rukama, iako stručnjaci upozoravaju da se radi o potencijalno vrlo opasnim uređajima.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava kako čak i relativno slab laser može izazvati ozbiljna oštećenja oka, dok snažniji uređaji mogu dovesti do nepovratnog gubitka vida pa čak i gotovo potpune sljepoće.

Posebno zabrinjava činjenica da se takvi uređaji često prodaju kao igračke, bez jasnih upozorenja o mogućim posljedicama. Djeca ih koriste u igri, usmjeravaju jedni drugima u oči, često nesvjesna koliko ozbiljne posljedice takvo ponašanje može imati.

Stroga pravila

Iako se laserski uređaji često predstavljaju kao zabavan sadržaj, iz HZJZ-a upozoravaju kako laseri nipošto nisu igračke. Prema važećim propisima Republike Hrvatske, uređaji koji emitiraju optičko zračenje, uključujući koherentno zračenje poput laserskog, podliježu strogim pravilima zaštite zdravlja i sigurnosti.

Pravilnik o zaštiti od optičkog zračenja uređuje mjere zaštite upravo zato što optičko zračenje može imati štetne posljedice po zdravlje, posebno za oči i kožu, dok propisi o općoj sigurnosti proizvoda zahtijevaju da na tržište mogu biti stavljeni isključivo sigurni proizvodi koji pri predvidivoj uporabi ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost potrošača.

Iz HZJZ-a ističu kako laserske igračke u Europskoj uniji moraju biti usklađene s Direktivom o sigurnosti igračaka, kojom se osigurava da ne predstavljaju opasnost za oči ili kožu korisnika.

Opći sigurnosni zahtjevi definirani su normom koja uključuje i zahtjeve vezane uz električnu i radijacijsku sigurnost, dok nepoštivanje propisa, poput korištenja lasera viših klasa u igračkama, primjerice 3R ili 3B, predstavlja ozbiljan rizik od ozljeda i ilegalno je na tržištu Europske unije.

Tomislav Benjak iz HZJZ-a pojašnjava kako laserske igračke moraju biti klasificirane kao uređaji klase 1, što znači da su sigurni u razumno predvidivim uvjetima korištenja.

– Direktiva o sigurnosti igračaka uvjetuje da igračke ne smiju predstavljati zdravstvenu opasnost ili rizik od ozljede. Kako bi se osigurala sukladnost s direktivom, primjenjuju se standardi koji definiraju sigurnost laserskih proizvoda, klasifikaciju, označavanje i posebne zahtjeve za potrošačke laserske proizvode, uključujući igračke i laserske pokazivače.

Prema tim pravilima laserski pokazivači moraju biti klase 1 ili 2, s maksimalnom snagom od 1 mW, navodi Benjak. Upozorava i da usmjeravanje laserskih zraka prema očima, licu, drugim osobama, životinjama, vozilima ili kroz prozore može uzrokovati trajna oštećenja vida te dovesti do opasnih i potencijalno ozbiljnih situacija.

– Laseri koji se mogu kupiti na tržištu, a roditelji ih kupuju djeci kao igračke, izuzetno su opasni za oči i vid. Čak i relativno slab laser može oštetiti mrežnicu oka. Može doći do trajnog gubitka vida ili sljepoće. Sve navedeno je zasigurno rizik, pogotovo za djecu, i ključna je upravo edukacija djece i roditelja da laseri nisu igračke i da ih se nikada ne smije usmjeriti u svoje ili oko druge osobe, upozorio je Benjak.

Dodaje kako laseri veće snage, koji se koriste u medicini i industriji, pri nepravilnom korištenju mogu izazvati opekline i teška oštećenja tkiva.

– Laser nije igračka, nego vrlo opasna tehnologija koja zahtijeva visoku razinu opreza prilikom primjene, poručio je.

Na opasnosti laserskih pokazivača upozorava i prof. dr. sc. Ivana Mravičić, specijalistica oftalmologije i dječje oftalmologije i strabizma iz bolnice za oftalmologiju Svjetlost. Istaknula je kako je procjena rizika oštećenja oka izrazito složena i ovisi o više čimbenika.

Opasnost za oči

– Teško je odrediti točnu granicu nakon koje dolazi do trajne ozljede, jer stupanj oštećenja ovisi o valnoj duljini, snazi lasera i vremenu izloženosti. Zelena, žuta i crvena svjetlost imaju različite učinke, a upravo je zeleni laser često najopasniji.

Problem je kombinacija svih tih elemenata – ne samo jedan parametar, pojasnila je Mravičić. Iako ne mora svaki kontakt s laserom nužno dovesti do ozljede, rizik postoji ovisno o jačini uređaja, trajanju izloženosti i mjestu na koje zraka padne.

– Laserski pokazivači obično su slabiji, ali snažni zeleni laseri mogu biti izrazito opasni. Laserska zraka može izazvati uništenje tkiva oka, pri čemu su posebno opasna oštećenja mrežnice.

Laser uopće nije igračka i točka. On može proći kroz sve slojeve oka i oštetiti živčane završetke na retini i jednom kada se oni unište više nema podražaja za vid. Retina je zapravo produžetak mozga i kada se ošteti posljedice mogu biti trajne, upozorila je liječnica.

Posebno je istaknula osjetljivost dječjih očiju jer dječje oko propušta više svjetla, prozirnije je i još uvijek u razvoju, zbog čega reakcije mogu biti snažnije, a oštećenja ozbiljnija.

– Susretala sam se s ožiljcima na mrežnici koji se ne mogu izliječiti. Ako je laser dovoljno jak ili izloženost dovoljno duga, može doći do nepovratnog oštećenja. Koža koja se ošteti od laserskih zraka može se regenerirati, ali živčano tkivo oka ne može.

Ako je oštećena središnja regija mrežnice, tzv. žuta pjega, posljedice mogu biti teške – od trajnog oštećenja vida do gotovo sljepoće, upozorila je Mravičić.

Prema njenim riječima, problem je posebno vidljiv tijekom ljetnih mjeseci kada se laserski pokazivači prodaju na brojnim štandovima na obali.

– Na moru ne možete proći deset metara da ne vidite dijete s laserom. Oni se prodaju na štandovima, bez pretjerane kontrole, a premda na uređajima često piše da nisu za djecu – to se ignorira, navela je.

Nužna prevencija

Problem laserskih uređaja usporedila je i s drugim potencijalno opasnim proizvodima dostupnima djeci, poput pirotehnike.

– Petarde se ne mogu prodavati bilo gdje, a s obzirom na moguće posljedice po zdravlje smatram da bi i laseri trebali biti u sličnoj kategoriji proizvoda koji nisu za slobodnu prodaju, smatra Mravičić.

Iz HZJZ-a upozorili su i na to da u Hrvatskoj ne postoji precizna evidencija ozljeda uzrokovanih laserskim uređajima. Takve se ozljede prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti vode pod šifrom W90, koja obuhvaća izloženost neionizirajućem zračenju, ali ne razlikuje posebno ozljede uzrokovane laserima.

– To otežava sustavno praćenje ozljeda povezanih upravo s laserima. No, s obzirom na potencijalnu opasnost tih uređaja, potrebno je dodatno raditi na edukaciji i podizanju svijesti o rizicima, naveo je Benjak.

HZJZ je već objavio edukativne sadržaje i upozorenja o sigurnom korištenju lasera, a stručnjaci apeliraju na roditelje, škole i odgojno-obrazovne ustanove da obrate pozornost na predmete koje djeca donose u školu ili vrtić te da ne dopuštaju djeci korištenje laserskih uređaja.

U slučaju sumnje na ozljedu uzrokovanu laserskim uređajem, savjetuju da se odmah potraži liječnička pomoć, osobito ako dođe do smetnji vida, boli ili pečenja u očima.

– Prevencija i odgovorno ponašanje zajednička su odgovornost svih nas. Laser nije igračka. Zaštitimo zdravlje svakog pojedinca, istaknuo je Tomislav Benjak.

U Hrvatskoj nema rizičnih proizvoda

– Prema dostupnim podacima, tijekom 2025. i ove godine nisu zabilježeni rizični laserski proizvodi na hrvatskom tržištu, rekli su nam iz Sanitarne inspekcije Državnog inspektorata, koja je ovlaštena nadzirati korištenje i promet izvora neionizirajućeg zračenja u medicini, kozmetici, industriji i drugim djelatnostima, s ciljem zaštite zdravlja građana i korisnika.

U okviru njihovih pojačanih kontrola nadzirani su saloni koji koriste lasere, IPL uređaje i solarije te igraonice s uređajima u obliku »pušaka« koje emitiraju optičko zračenje.

– U salonima su utvrđene nepravilnosti vezane uz neprovođenje obveznih periodičnih mjerenja, zbog čega su pojedini uređaji privremeno povučeni iz uporabe do potvrde da su razine zračenja u propisanim granicama.

U igraonicama nepravilnosti nisu utvrđene, poručili su iz Državnog inspektorata. Naveli su i da je nadzor izvora neionizirajućeg zračenja dio godišnjeg plana službenih kontrola, kao i da se kroz sustav Safety Gate kontinuirano prate upozorenja Europske komisije o potencijalno opasnim proizvodima.