Potrošači u Hrvatskoj sveukupno duguju malo više od tri milijarde eura, stoga se Zakonom o potrošačkim kreditima nastoji zaustaviti prekomjerno zaduživanje građana, rekao je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan.

"Sveukupni iznos duga potrošača prema svim subjektima iznosi tri milijarde i 50 milijuna eura, a odnosi se na 197 tisuća građana", rekao je Župan u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o potrošačkim kreditima.

Predloženi zakon objedinjuje postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju te proširuje područje primjene na kratkoročne kredite i na kreditiranje putem platnih kartica koje omogućuje odgođeno plaćanje.

"Sve informacije o kreditnom aranžmanu moraju biti unaprijed jasno definirane i razumljive građanima koji ih imaju interesa koristiti. Građani se ne smiju dovoditi u zabludu s navedenim paketima usluga", naglasio je državni tajnik.

Hrvatska narodna banka (HNB) detaljnije će urediti način provedbe procjene kreditne sposobnosti potrošača, dok će Financijska agencija (FINA) nuditi besplatne usluge savjetovanja.

Savjetovanje za potrošače u financijskim poteškoćama; Uvodi se "pravo na zaborav"

"Savjetovanje o dugu bit će namijenjeno potrošačima koji se nalaze u financijskim poteškoćama. Obuhvaćat će pružanje osnovnih informacija, detaljnu analizu financijske situacije, izradu individualnog plana otplate, pomoć u komunikaciji s vjerovnicima te pravnu, tehničku i osnovnu psihološku podršku"', naveo je Župan.

Kao novi institut zaštite potrošača uvodi se tzv. "pravo na zaborav", dodao je državni tajnik, a odnosi se na osobe koje su preboljele onkološku bolest.

"Društva za osiguranje nakon proteka 10 godina od završetka liječenja više ne smiju uzimati u obzir činjenicu da je osoba preboljela onkološku bolest prilikom procjene rizika i određivanja uvjeta osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu", pojasnio je. 

Zakonski prijedlog predviđa dva zasebna prijelazna razdoblja do pune primjene. Prvo se odnosi na kreditne proizvode poput platnih kartica i traje to 1.siječnja 2028., a drugo na vjerovnike i kreditne posrednike koji do sada nisu bili obuhvaćeni zakonom, ono traje do 1.lipnja 2027.

Lalovac (SDP) pohvalio predloženi zakon te upozorio na problem brzih kredita

SDP-ov zastupnik Boris Lalovac pohvalio je predloženi zakon. Pritom je upozorio na problem brzih kredita po modelu ''buy now, pay later'' (kupi sada, plati poslije) kojih na razini EU ima 190 milijardi eura i koje se uglavnom nude mladim ljudima kako bi kupili markiranu odjeću, odjela ili elektroniku.

"To će se sada evidentirati kao potrošački kredit. Do sada to nije bio slučaj i mogli su s vama raditi što su htjeli. Niste imali ograničenu kamatnu stopu, niste imali ništa, to je bilo sivo tržište. Sada je sve to regulirano" kazao je Lalovac.

Zastupnik Možemo Marin Živković također podržava regulaciju izdavanja brzih kredita, no ističe da ograničavanje kreditiranja mladih ljudi doprinosi smanjivanju njihove kupovne moći.

"Zbog rasta zaduženosti naših sugrađana, potrebna je stroža regulacija agencija za naplatu potraživanja kako bi se zabranila prodaja potrošačkih kredita tzv. utjerivačima dugova i da bi dugovanja trebala ostati unutar sustava kreditnih institucija", rekao je.

Živković je spomenuo i problem sve skupljeg najma stanova koji je sada viši od iznosa rate kredita. Od Ministarstva financija traži analizu stvarnih vlasnika nekretnina u Hrvatskoj.

"To da mi ne znamo koliko imamo megavlasnika, koji su vlasnici 100 nekretnina ili 50, ozbiljno ograničava državu da provodi sustavne politike pravednog opterećivanja tog vlasništva'', poručio je.

Puljak (Centar): Zakon neće riješiti krizu priuštivog stanovanja

Zastupnica Centra Marijana Puljak smatra da ovaj zakon neće riješiti krizu priuštivog stanovanja, niti povećati ponudu stanova.

"Ali može spriječiti da se problem nepriuštivog života prikriva lakše dostupnim i rizičnim kreditima. Kredit nije kupovna moć, on je buduća obveza. Ako mlada osoba ne može kupiti mobitel, auto ili stan bez rizičnog zaduživanja, problem je u tome što su plaće, cijene stanova i troškovi života otišli u neravnotežu", napomenula je.

HDZ-ov zastupnik Ljubomir Kolarek naglasio je da zakon donosi odgovorno, pošteno i transparentno kreditiranje, s puno manje "sitnih slova".

"Vjerovnik ne smije povećavati dopušteno prekoračenje niti odobravati dodatno kreditiranje bez jasne suglasnosti korisnika. Time se sprječava neželjeno zaduživanje građana", kazao je.

Mostov Ivan Matić složio se da se u zakonu nalazi niz dobrih rješenja, no prijelazno razdoblje do njegove primjene smatra nepotrebnim. 

"Ako čovjeka koji je već upao u dug štitimo od prvog dana, zašto čovjeka koji u dug tek ulazi štitimo tek za 14 mjeseci? Zar nije jeftinije spriječiti prezaduženost nego li je poslije liječiti?, upitao je Matić.