Država iz dobiti tvrtki u svom vlasništvu uzima 200 milijuna eura - to donosi veći prihod za proračun, ali ostat će otvoreno pitanje ulaganja državnih tvrtki. Naime, Vlada je donijela odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u državni proračun za 2026. godinu, prema kojoj će 22 državne tvrtke u proračun uplatiti 60 posto dobiti nakon oporezivanja ostvarene u 2025. Procijenjeni iznos je spomenutih oko 200 milijuna eura.

Nekoliko izuzetih

Riječ je o odluci koja nije klasična mjera štednje, odnosno smanjenja državnih rashoda, već je riječ o povećanju prihoda države kroz veće povlačenje dobiti iz kompanija u državnom vlasništvu. Država kao vlasnik odlučuje da veći dio dobiti koju su ostvarila njezina poduzeća ne ostane u samim kompanijama za daljnja ulaganja, razvoj ili stvaranje rezervi, nego se preusmjerava u državni proračun. To je velika promjena u načinu kontrole rada tih uprava, a i financijskih tokova, a moguće je i putokaz na koji će način Vlada dalje tretirati državna poduzeća - s puno više uvida i s izravnijim odlučivanjem o njihovim investicijama, ali i poslovanju općenito. Vlada ovim potezom računa na dodatna sredstva za financiranje javnih potreba, smanjenje potrebe za zaduživanjem ili provedbu novih mjera.

Na samoj sjednici Vlade jučer nije se mnogo reklo o pozadini te odluke - potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je samo kako su od odluke izuzete Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, budući da dobit koriste za izgradnju i održavanje autocesta, odnosno državnih cesta kojima upravljaju. U njihovom slučaju, procjena je da bi povlačenje dobiti u proračun izravno smanjilo sredstva namijenjena infrastrukturnim ulaganjima. Izuzete su i zračne luke Osijek i Rijeka, koje su ostvarile dobit nakon oporezivanja, ali će se ta sredstva koristiti za pokriće gubitaka iz ranijih razdoblja. Ministar je pojasnio i da su pravne osobe koje su u 2025. godini iskazale gubitak, a to su Croatia Airlines, HŽ Cargo i Zračna luka Pula, izuzete iz obveze uplate dobiti. Hrvatska pošta također nije obuhvaćena ovom odlukom, na temelju prijedloga nadležnog ministarstva i nakon analize Ministarstva financija, uzimajući u obzir planove poslovanja kompanije.

Poseban slučaj je Agencija Alan, koja će u državni proračun uplatiti 60 posto dobiti nakon oporezivanja, dok će preostalih 40 posto zadržati za proizvodne i razvojne projekte. S druge strane, Hrvatska Lutrija uplatit će u proračun cjelokupnu dobit nakon oporezivanja.

Stezanje remena?

Ova Vladina odluka šalje i širu poruku o odnosu države prema kompanijama u njezinu vlasništvu - osim fiskalnog učinka, riječ je i o većoj kontroli nad načinom raspolaganja dobiti državnih poduzeća. Vlada time pokazuje da očekuje veći povrat od kompanija kojima je vlasnik, odnosno da dobit državnih tvrtki treba imati i širu javnu svrhu.

Istodobno, odluka otvara pitanje dugoročnog utjecaja na poslovanje tih poduzeća. Dok Vlada ističe povećanje prihoda i učinkovitije upravljanje državnom imovinom, postoji stanovita bojazan da veće izdvajanje dobiti znači manje sredstava koja ostaju kompanijama za investicije, modernizaciju i razvoj. U situacijama kada tvrtke imaju velike investicijske planove, manja zadržana dobit može značiti veću potrebu za kreditnim zaduživanjem.

Odluka tako predstavlja kombinaciju fiskalne mjere i upravljačkog poteza: država povećava vlastite prihode, ali istodobno jača utjecaj nad državnim kompanijama i načinom na koji one raspolažu ostvarenom dobiti.

Je li ovo naznaka žešćeg stezanja remena za sve u sustavu s obzirom na najave da se ni plaće u javnoj upravi ne planiraju dizati tijekom iduće godine, vjerojatno da - o tome će idući tjedan šire govoriti ministar Ćorić, koji radi i na pripremi rebalansa proračuna za rujan. Premijer Andrej Plenković nije još osobno objasnio ovaj potez.