Hrvatska osigurava građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, no suočava se s jednim od najozbiljnijih problema zdravstvenog sustava: broj ljudi koji umiru od uzroka koji su se mogli spriječiti učinkovitijom prevencijom ili pravodobnim liječenjem više je nego 50 % veći od prosjeka zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Na to je upozorila Lucie Bryndová iz Odjela za zdravstvo OECD-a predstavljajući analizu hrvatskog zdravstvenog sustava. Riječ je o pokazatelju koji istodobno govori o učinkovitosti prevencije, ranog otkrivanja bolesti i dostupnosti pravodobnog liječenja, pa ga OECD smatra jednim od najvažnijih pokazatelja uspješnosti zdravstvenog sustava. Takvim rezultatima pridonose i životne navike stanovništva. Pušenje i pretilost u Hrvatskoj i dalje su češći nego u većini razvijenih zemalja. OECD upozorava da će učinci novijih preventivnih programa biti vidljivi tek nakon nekoliko godina njihove provedbe.

Analiza je pokazala da Hrvatska, unatoč dobrim rezultatima u dostupnosti zdravstvene zaštite, ulazi u razdoblje u kojem će demografske promjene postati jedan od ključnih izazova za funkcioniranje cijelog sustava. Broj stanovnika između 2013. i 2023. smanjio se za više od 9 %, a do 2060. očekuje se dodatni pad od gotovo petine. Istodobno, RH stari brže od većine drugih zemalja - već 2030. čak 30 % stanovništva bit će starije od 65 godina. To znači da će zdravstvena skrb biti sve usmjerenija na kronične bolesti, dugotrajno liječenje i njegu, što će zahtijevati drukčiju organizaciju zdravstvenih usluga i bolju raspodjelu kadra.

- S druge strane, građani prijavljuju prosječno manje nezadovoljenih zdravstvenih potreba nego stanovnici europskih zemalja članica OECD-a. No ta slika nije jednaka u cijeloj zemlji. Stanovnici otoka i ruralnih područja kontinentalne Hrvatske i dalje teže dolaze do zdravstvenih usluga - regionalne razlike u dostupnosti skrbi i dalje su izazov. Ipak, bilježi se i pozitivan pomak. Hrvatska danas za prevenciju izdvaja 4,8 % zdravstvenog proračuna, više nego prije pandemije te čak više od prosjeka OECD-a (3,4 %). To pokazuje da je preventivna zdravstvena zaštita posljednjih godina dobila znatno važnije mjesto u planiranju zdravstvene politike. Uspješnost zdravstva ne ovisi samo o financiranju i broju zaposlenih nego i o kvaliteti upravljanja te povjerenju građana. Zato OECD sve veću važnost daje istraživanjima koja prate zadovoljstvo pacijenata i povjerenje u zdravstveni sustav - ističe Bryndová.

Hrvatsko zdravstvo ima čvrste temelje zahvaljujući univerzalnoj dostupnosti zdravstvene zaštite, rekla je, ali će se u novim desetljećima morati prilagoditi. Manje stanovnika, sve veći udio starijih, potreba snažnije prevencije i učinkovitijeg korištenja kadrovskim i financijskim resursima bit će među ključnim izazovima o kojima će ovisiti održivost sustava i kvaliteta te skrbi.