Prema najnovijoj kotaciji cijena, koju je osječko Žito objavilo u srijedu, 1. srpnja, za pšenicu najčešće, treće klase roda 2026. godine ponuđena je cijena, ovisno o hektolitru i udjelu proteina, od 147,50 pa do 154,50 eura za tonu. Istovremeno, na Pariškoj burzi cijena za pšenicu je oko 200 eura za tonu. Žito je cijenu od 147,50 do 154,50 eura ponudilo za treću klasu pšenice i u svojoj pretposljednjoj kotaciji, od 27. lipnja.

Hrvatska poljoprivredna komora na prošlotjednom sastanku s predstavnicima otkupljivača upozorila je i izrazila nezadovoljstvo kako su ponuđene otkupne cijene u nas znatno, i 30 posto, niže od burzovnih cijena na Pariškoj burzi (MATIF) te da to po službenim analizama HPK-a stavlja Hrvatsku na dno Europske unije po visini otkupnih cijena žitarica.

U Žitozajednici tako manju otkupnu cijenu pšenice u nas u odnosu prema onoj na Pariškoj burzi pojašnjavaju time da je ona umanjena za troškove transporta do navedene burze.

- Ono što je bitno naglasiti jest da ona ovdje ne može postići cijenu Pariške burze jer je većina pšenice namijenjena izvozu, a to povlači za sobom troškove transporta do odabrane burze, tj. kupca. Tu je i zakon ponude i potražnje, dakako, u uvjetima da imamo više kupaca od prodavatelja, ona bi postizala veću cijenu. No to sada nije tako – kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

I ove godine slijedi nam milijunska žetva, a naše potrebe za pšenicom su 300 - 350 tisuća, a većina izvoza, oko dvije trećine, ide na talijansko tržište, zbog čega Pariška burza u našem slučaju, ističe Barišić, nama i nije relevantna.

Krajem lipnja, kaže Barišić, cijena pšenice na toj burzi bila je 202 eura po toni, a to je i najava za rujan ove godine. Na ruskoj burzi pšenica je sada, primjerice, 205 eura za tonu, no nismo dio te priče. Ječam je na Pariškoj burzi sada 205 eura za tonu.

- Pariška burza nije nam mjerodavna; količina robe iz Hrvatske koja stigne do te burze gotovo je nula. S obzirom na to da dvije trećine našeg izvoza pšenice odlazi na talijansko tržište, to je burza na koju trebamo gledati. Naša roba u talijanskim lukama konkurira ukrajinskoj robi, treba ju dovesti do tamo, uvjetovana je transportom do tog tržišta. K tome, na našem tržištu puno je više prodavatelja nego kupaca i sve to skupa dovodi do toga da se ne može postići bolja cijena – kaže Nada Barišić.

U Žitozajednici upozoravaju kako se, zapravo, ne govori o tome da su naši poljoprivredni proizvođači svoju robu mogli prodati i skuplje na način da su se odlučili na ugovaranje u svibnju. Tada je prosječna cijena pšenice bila 165 eura po toni, a koja je zbog pritiska žetve pala. Radi se o tome da se propušta ugovarati prodaju kada su cijene bile povoljnije, a što se dogodilo i prošle godine.

- Naši ratari čekaju do zadnjega i vjeruju u bolju cijenu, a ona se u žetvi nije ostvarila – upozorava direktorica Žitozajednice Barišić.