Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u lipnju 2026. bila je 4,5 posto viša u odnosu na lipanj prošle godine, ali je u odnosu na svibanj 2026. niža 0,4 posto, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.

Nešto skuplje, nešto jeftinije

Ovo je, nakon svibnja 2026. kad je inflacija iznosila 5,2 posto i zaustavljanja višemjesečnog trenda ubrzavanja inflacije, drugi mjesec zaredom da je nastavljen trend njezina usporavanja. Izuzimajući cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, koje su pale 0,6 posto u odnosu na lipanj 2025. godine, svi su ostali cjenovni doprinosi inflaciji na godišnjoj razini u lipnju porasli. Cijene energije porasle su u lipnju za 13,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene usluga povećale su se za 8,1 posto, a cijene hrane, pića i duhana za 1,8 posto. U odnosu na svibanj ove godine, pale su cijene za sve glavne komponente indeksa potrošačkih cijena, osim za komponentu usluga, koje su porasle za 1,1 posto. Cijene energije pale su za 2,9 posto, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,6 posto, a cijene hrane, pića i duhana za 0,2 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, navodi se u priopćenju DZS-a, prema prvoj procjeni bile su u lipnju 2026. godine u prosjeku više za 4,2 posto u odnosu na lipanj 2025. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s podacima iz svibnja 2026. godine, bile tek 0,1 posto više.

Prema procjeni Eurostata, očekuje se da će godišnja inflacija u europodručju u lipnju 2026. iznositi 2,8 posto, što je smanjenje u odnosu na 3,2 posto u svibnju. To znači da su cjenovni pritisci na razini europodručja oslabjeli, premda inflacija i dalje ostaje iznad srednjoročnog cilja Europske središnje banke od dva posto.

Najveći doprinos ukupnoj inflaciji i dalje dolazi iz cijena energije čija je godišnja stopa rasta u lipnju procijenjena na 8,7 posto, nakon 10,8 posto u svibnju. Usluge su poskupjele 3,2 posto na godišnjoj razini, što je također usporavanje u odnosu na svibanjskih 3,5 posto. Niže stope zabilježene su kod hrane, alkohola i duhana, gdje je godišnji rast cijena iznosio 1,6 posto, nakon 1,9 posto mjesec ranije. Cijene industrijskih proizvoda bez energije porasle su 0,9 posto, jednako kao u svibnju.

Inflacija u Hrvatskoj, prema Eurostatovoj procjeni, u lipnju je iznosila 4,2 posto, što je manje nego u svibnju, kada je bila 4,9 posto, i znatno niže od travanjskih 5,4 posto. Ipak, Hrvatska je i dalje iznad prosjeka europodručja, za 1,4 postotna boda.

Antiinflacijski paket

Komentirajući objavljene podatke ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je kako očekuje da će se stopa inflacije u Hrvatskoj u prvom tromjesečju iduće godine sniziti na razinu prosjeka eurozone.

- Trend je jasan, u travnju je to bilo 5,8 posto, u svibnju 5,2 posto, sad smo na 4,5 posto. Ono što očekujemo je nastavak pada stopa inflacije u nadolazećim mjesecima i vjerujemo da ćemo prvi kvartal 2027. godine zabilježiti stope inflacije na razini prosjeka eurozone - rekao je Ćorić dodajući kako bi bio zadovoljan i kada bi razina inflacije u Hrvatskoj bila oko dva posto na godinu.

Ministar je izrazio zadovoljstvo da su cijene hrane, pića i duhana na godišnjoj razini porasle tek 1,8 posto, odnosno znatno manje nego cijene energije, koje su rasle 13,2 posto ili usluga koje su porasle 8,1 posto. Objasnio je da smanjenje inflacije na europski prosjek tijekom prvog tromjesečja iduće godine očekuje zbog aktualnih trendova, ali i zbog činjenice da će dotad potpuno profunkcionirati sve mjere iz antiinflacijskog paketa. Ministar je istaknuo da će paket poreznih zakona kojim će se uvesti antiinflacijske mjere biti donesen do kraja godine, odnosno da će stupiti na snagu do početka 2027. godine. Komentirao je i moguće podizanje cijena u ugostiteljstvu i turizmu u aktualnoj turističkoj sezoni, rekavši da na cijenu tih usluga Vlada ne može neposredno utjecati.

- Vlada je određivanjem proračunskih limita za iduću godinu uspostavila kontrolu nad ključnim segmentima državnih rashoda - kazao je Ćorić i dodao da je kod svih dionika, pa tako i javnih poduzeća, Vlada inzistirala na solidarnosti i odgovornosti. Stoga je logično od javnih poduzeća očekivati isto što se traži i od sindikata javnih i državnih službi, koji su tražili povećanje plaća, zaključio je ministar Ćorić.