Pada kvaliteta skrbi o osobama s invaliditetom. Potrebno je povećati broj stručnjaka, a ne snižavati prag stručnosti
U namjeri da doskoči kadrovskom manjku u sustavu socijalne skrbi, ministar socijalne skrbi Alen Ružić izmjenama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga snizio je standarde potrebne za obavljanje stručnih poslova u socijalnoj skrbi. Iz institucija i udruga upozoravaju da nova kadrovska mjerila ne odgovaraju stvarnim potrebama korisnika te tvrde da resorno ministarstvo time nastoji zadovoljiti minimum potreban za održavanje sustava, a ne vodi računa o kvaliteti usluge.
Nedostatak kadrova
Sustav se, upozoravaju u e-savjetovanju o izmjenama Pravilnika, prilagođava postojećem manjku stručnog kadra, osobito medicinskih sestara i rehabilitatora, umjesto da osigura dovoljan broj stručnjaka za kvalitetno pružanje usluga. Bez povećanja broja stručnih radnika i razvoja specijaliziranih kapaciteta teško se može očekivati poboljšanje kvalitete socijalnih usluga, osobito za osobe s najkompleksnijim potrebama, upozorava struka.
Predloženim izmjenama omogućuje se, na primjer, da posao odgojitelja rade osobe sa završenim studijem iz područja društvenih ili humanističkih znanosti koje nemaju temeljno obrazovanje za neposredan stručni rad s najranjivijim korisničkim skupinama, niti se od njih traži prethodno usavršavanje, upozorili su iz Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR). Ova izmjena, tvrde, dodatno će sniziti profesionalne standarde, a prijeti ugrožavanjem kvalitete skrbi za najranjivije korisnike.
- Odgojitelj je stručni radnik koji treba imati temeljna znanja za rad s korisnicima. Različite potrebe korisnika zahtijevaju znanja o specifičnostima komunikacije, razvojnim i drugim obilježjima korisnika, mogućnostima zaštite, oporavka, rehabilitacije te socijalne integracije. Osobito je važno da odgojitelji imaju profesionalne kompetencije za skrb utemeljenu na znanjima o traumi koja je generator brojnih poteškoća s kojima se suočavaju djeca bez adekvatne roditeljske skrbi, žrtve nasilja ili drugi korisnici socijalnih usluga - upozoravaju iz HUSR-a i traže brisanje takvog prijedloga.
Također, pravilnikom se predviđa da će se na poslovima likovnih i glazbenih terapeuta moći zaposliti osobe sa završenom srednjom glazbenom školom ili školom primijenjenih umjetnosti. To je potpuno pogrešno, jer su oni obrazovani za poučavanje likovnih ili glazbenih tehnika, a ne za razumijevanje emocionalnih, kognitivnih, komunikacijskih i razvojnih specifičnosti osoba s poteškoćama u razvoju, podsjećaju umjetnički terapeuti koji u tome vide degradaciju i marginalizaciju osoba s invaliditetom.
Uvesti posebne odjele
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorava pak na činjenicu da se predloženim izmjenama pravilnika ne mijenjaju postojeća mjerila za smještaj djece i odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra, unatoč činjenici da upravo ti korisnici često imaju najveće potrebe za intenzivnom stručnom podrškom. Prema postojećim normativima, jedan psiholog i jedan socijalni radnik predviđeni su na 100 korisnika, jedan edukacijski rehabilitator na 30 korisnika, a jedan radni terapeut na 40 korisnika.
- Već elementarna analiza raspoloživog radnog vremena pokazuje da jedan stručnjak uz navedeni broj korisnika ne može osigurati ni minimalan opseg individualnog rada, procjene i praćenja napretka. U takvim okolnostima stručni rad nužno se svodi na održavanje osnovnog funkcioniranja sustava, dok rehabilitacijska komponenta usluge nije dostatna ili potpuno izostaje -upozorava pravobranitelj.
- Jedan korisnik s autizmom i ozbiljnim poremećajima ponašanja može zahtijevati više stručnog rada nego desetak korisnika s lakšim teškoćama, a upravo zato univerzalni normativi često stvaraju privid zadovoljenih standarda, ali ne i stvarnih potreba korisnika - tvrdi Jurišić.
Zato je nemoguće provoditi individualiziranu rehabilitaciju i osigurati kvalitetnu podršku osobama s autizmom koje imaju ozbiljne komunikacijske teškoće i izazovna ponašanja. Zbog agresivnih ili autoagresivnih ponašanja djeca i odrasli s autizmom ne mogu biti adekvatno zbrinuti, a pojedine ustanove odbijaju njihov prihvat ili prekidaju smještaj zbog nedostatka kadrovskih i prostornih kapaciteta, podsjeća pravobranitelj i traži uvođenje posebnih odjela za krizna stanja i tretman izazovnih ponašanja osoba s poremećajem iz autističnog spektra. Takvi bi odjeli bili organizirani kao specijalizirani rehabilitacijski centri s multidisciplinarnim timovima stručnjaka, senzorno prilagođenim prostorima, povećanim brojem radnika za neposrednu podršku te individualiziranim programima usmjerenima na stabilizaciju ponašanja i razvoj komunikacijskih vještina.
