Osijek, 15. 05. 2026., nekretnine, nekretnina, stambena zgrada, stambene zgrade, stanovanje, stanovi, stan, kuće, kuća, priuštivo stanovanje, iznajmljivanje, slobodnjak; slobodnjaciSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
23.6.2026., 7:04
tržište nekretnina

Nakon optužbi o umjetnom dizanju cijena Hrvatska udruga posrednika u nekretninama poručila: Agencije ne mogu utjecati na cijene, drže 20 % tržišta

Hrvatska udruga posrednika u nekretninama (HUPN) reagirala je na pokretanje portala nekretnine.gradim.hr koji analizira kretanje cijena nekretnina u Hrvatskoj na temelju oglašenih cijena po županijama, općinama i gradovima, a koji je pokrenuo podatkovni znanstvenik Nikola Strahija, javnosti poznat po izračunu ukidanja i spajanja financijski neodrživih općina, što bi donijelo milijune eura uštede.

Strahija je portal pokrenuo kako bi javnosti poručio da su agencije za nekretnine najveći pokretači rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj jer dupliciraju oglase za jednu te istu nekretninu i mijenjaju kategorije iz prodaje u najam ili iz stambene jedinice u zemljište i obratno bez znanja vlasnika, odnosno prodavatelja. Stahija također želi poručiti, a na temelju obrađenih podataka iz oglasnika koji se stalno ažuriraju, da u Hrvatskoj uopće ne postoji potražnja za nekretninama kakva se predstavlja u javnosti i navodi studiju Ekonomskog instituta prema kojoj jedna agencija godišnje proda u prosjeku samo 59 nekretnina, što se ne može smatrati nekom značajnom potražnjom koja bi trebala opravdati stalan rast cijena nekretnina u Hrvatskoj, a za "ushit" koji je nastao oko rasta cijena Strahija kaže da ga potiču agencije jer se time postižu još veće cijene.

HUPN ističe da agencije drže samo 20 posto tržišta nekretnina u Hrvatskoj te ne mogu značajnije utjecati na kretanje cijena. Smatraju da je pogrešno odgovornost za višegodišnji rast cijena pripisivati jednoj profesiji. Kažu da na tržište nekretnina utječu brojni čimbenici: nedostatak stambenog fonda, rast troškova gradnje, inflacija, povećana potražnja, investicijska ulaganja, dostupnost financiranja, državne mjere i brojni drugi gospodarski pokazatelji te da je riječ je o pojavama koje nisu prisutne samo u Hrvatskoj, nego u većini europskih država. Također naglašavaju da oglas nije isto što i prodaja.

“Jedna nekretnina može tijekom vremena biti više puta oglašena, promijeniti cijenu, promijeniti agenciju ili biti povučena iz oglasa bez da je uopće prodana. Oglas može nestati zbog isteka oglašavanja, promjene odluke vlasnika ili drugih razloga koji nemaju nikakve veze s realiziranom kupoprodajom. Zbog toga se zaključci o tržištu ne mogu donositi isključivo na temelju oglasa", navode u HUPN-u i dodaju da ozbiljna analiza tržišta mora uzeti u obzir i brojne druge čimbenike poput lokacije, vrste nekretnine, kvalitete gradnje, starosti objekta, pravnog statusa, opremljenosti i brojnih drugih obilježja koja izravno utječu na vrijednost pojedine nekretnine.

U Udruzi posrednika pozdravljaju svako istraživanje koje doprinosi boljem razumijevanju tržišta nekretnina, ali apeliraju na odgovornost za javno objavljene analize. 

Kako su prikupljani podaci

“Posebno zabrinjava dio izjave autora analize u kojem navodi kako već više od godinu dana sustavno preuzima podatke s internetskih portala radi izrade vlastitih analiza. Motive autora ne želimo komentirati, ali smatramo da javnost ima pravo znati kako masovno prikupljanje podataka s internetskih stranica nije područje bez pravila. Upravo zato smatramo opravdanim postaviti pitanje na koji su način podaci prikupljani, u kojem opsegu i postoji li za takvu obradu odgovarajuća pravna osnova”, poručuju iz HUPN-a.