Hrvatska u ponedjeljak obilježava Dan antifašističke borbe u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Taj Dan, koji je državni blagdan, obilježit će se u ponedjeljak u Splitu, Rijeci i Sisku, tj. u Spomen-parku Brezovica, gdje će biti održana središnja svečanost u povodu 85. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene postrojbe u ovom dijelu Europe.

Prvi sisački partizanski odred osnovan je u šumi Brezovica u blizini sela Žabno kraj Siska, nakon njemačkog napada na SSSR.

Osnovali su ga pripadnici Komunističke partije, a od prvih je dana izvodio diverzije, osobito na željeznici. 

Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Njegovim utemeljenjem započela je intenzivna antifašistička borba protiv fašizma i nacizma koja se širila cijelom Hrvatskom. 

Tako je u organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. 

U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Za vrijeme 2. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju. Godine 1945. ZAVNOH je prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.

Završetkom 2. svjetskog rata, 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga, podsjeća Hrvatski sabor.

Središnja svečanost u Spomen-parku Brezovica

Na središnjoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Vesna Bedeković, izaslanik predsjednika Vlade ministar Alen Ružić, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnik Siska Domagoj Orlić i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin položit će cvijeće na spomenik Prvom partizanskom odredu.

Predviđena su i prigodna obraćanja te kulturno-umjetnički program. 

Grad Split organizira službeni program komemoracije i proslave. 

Predstavnici Grada, predvođeni gradonačelnikom Tomislavom Šutom, položit će vijence na Gradskom groblju Lovrinac, na Spomen-kosturnici pripadnicima NOB-a, na Groblju branitelja Domovinskog rata te na Spomen-obilježju Bošnjacima – muslimanima poginulima u Domovinskom ratu.

Polaganje vijenaca predviđeno je i kod Spomenika političkim zatvorenicima, interniranima i deportiranima, koji se nalazi ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije.

Središnji, svečani dio proslave za sve građane i posjetitelje Splita održat će se u večernjim satima na Trgu Gaje Bulata, u središtu grada.

Dan antifašističke borbe obilježit i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke. U ponedjeljak ujutro bit će položeni vijenci na Spomenik oslobođenja na Delti, a nakon toga je predviđen organizirani prijevoz za Tuhobić, gdje je u 11 sati predviđen nastavak programa obilježavanja na lokaciji Satničko.

Plenković: Hrvatski antifašisti dali su važan doprinos borbi za slobodu

Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak, na Dan antifašističke borbe, da su hrvatski antifašisti svojim otporom nacizmu i fašizmu dali važan doprinos borbi za slobodu i svrstali Hrvatsku među narode pobjedničke antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu.

„Njegujući kulturu sjećanja, ostajemo privrženi slobodi, demokraciji, vladavini prava i osudi svih totalitarnih režima“, poručio je premijer u objavi na društvenim mrežama.

Podsjetio je i kako Hrvatska Dan antifašističke borbe obilježava u spomen na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, prva hrvatska antifašistička postrojba i prva takva postrojba u tada okupiranoj Europi.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe:

„Uime Hrvatskoga sabora i osobno svim građankama i građanima Republike Hrvatske čestitam Dan antifašističke borbe.

Obilježavajući 22. lipnja prisjećamo se osnutka Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica kraj Siska 1941. godine. Taj je događaj označio početak organiziranog otpora fašizmu i nacizmu na području Hrvatske te postao simbolom odlučnosti u obrani slobode i ljudskog dostojanstva. Hrvatski antifašisti dali su uistinu značajan doprinos pobjedi nad ideologijama koje su Europi i svijetu donijele razaranja, stradanja i nezapamćene zločine.

Spominjući brojne bitne trenutke iz tisućljetne hrvatske povijesti u kojima se očitovao kontinuitet i razvitak „državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost“, Ustav Republike Hrvatske navodi i Odluke ZAVNOH-a iz 1943. godine, čime antifašističku borbu hrvatskoga naroda svrstava među važne odrednice na kojima je stvarana moderna hrvatska država. Pritom, u istoj odredbi Ustav Republike Hrvatske izričito podsjeća i na povijesnu prekretnicu „odbacivanja komunističkog sustava“, tijekom kojeg su nad Hrvatima nedvojbeno počinjeni mnogi zločini. Stoga je iznimno važno napraviti jasnu distinkciju između antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu i komunističkog režima koji je nakon njega uslijedio. Nastojanjima da se umanje razmjeri komunističkih zločina, među ostalim i pozivanjem na vrijednost antifašizma, nanosi se šteta svim hrvatskim ljudima koji su u Drugom svjetskom ratu iskreno ustali nasuprot zlima fašizma i nacizma.

Hrvatska je svoju punu privrženost demokraciji, slobodi i samostalnosti trajno učvrstila pobjedom u Domovinskom ratu, temelju na kojem su sazdana sva naša dosadašnja postignuća. Danas, u vremenu brojnih sigurnosnih, političkih i društvenih izazova na globalnoj razini, neophodno je dosljedno i nedvosmisleno odbacivati svaki oblik nasilja, netrpeljivosti i isključivosti. Isto tako, nužno je ustrajati u zaštiti vrijednosti na kojima počiva demokratsko hrvatsko društvo te uvijek promicati kulturu dijaloga, međusobnog poštovanja i odgovornosti prema zajedničkom dobru.“.