Konkurentnost i sigurnost Europske unije mogu se ostvariti tako da blok širi svoj utjecaj u svijetu usred poljuljanih odnosa s tradicionalnim partnerima na koje se više nije moguće osloniti kao ranije, rekla je u petak povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica u Zagrebu.

"Konkurentnost i sigurnost se može ostvariti na način da (Europska unija) širi svoj utjecaj u svijetu. Razni odnosi u svijetu su malo poljuljani, a (iako se) nadam da će naši odnosi naši odnosi s tradicionalnim partnerima poput Sjedinjenih Američkih Država biti sve bolji, ne možemo se potpuno osloniti kao do sada", rekla je Šuica.

Nazivajući konkurentnost i sigurnost glavnim prioritetima aktualne Europske komisije, kazala da je blok stvara razne trgovinske ugovore diljem svijeta te se širi na prostor Mediterana.

Naglasila je da je energetika neizostavan dio tog programa jer Europa želi biti energetski neovisna, ali istovremeno dekarbonizirana.

"Širimo se prema južnom susjedstvu, Mediteranu, i pokušavamo proizvesti energiju iz obnovljivih izvora na Mediteranu po jeftinijoj cijeni, na neki način riješiti se fosilnih goriva, posebno ruskih, i doći do toga da je uvezemo u Europu", pojasnila je.

Šuica je govorila na događaju "Investicijske prilike za hrvatski privatni sektor u okviru Global Gatewaya i Pakta za Mediteran" koji su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Hrvatska gospodarska komora i Europska komisija.

'Nedostaje talenata na europskom tržištu'

Global Gateway europska je strategija koju su 2021. pokrenuli Europska komisija i visoki predstavnik EU-a kao odgovor na kineski program Belt and Road (Pojas i put), globalnu inicijativu infrastrukturnih ulaganja usmjerenu na povezivanje zemalja svijeta s Kinom i njezinim gospodarstvom.

Što se Pakta za Mediteran tiče, Komisija je predvidjela 42 milijarde eura za južno mediteransko susjedstvo u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu.

Pakt je otvoren i za suradnju s partnerima izvan južnog Sredozemlja, uključujući Perzijski zaljev, supsaharsku Afriku, zapadni Balkan i Tursku. 

Šuica je rekla da je cilj projekata u sklopu inicijativa da se omogući europskim, a time i hrvatskim tvrtkama, da budu prisutnije na tržištu Mediterana, ali i razvoj trećih zemalja te otvaranje novih radna mjesta u njima ne bi li time utjecali na osnovne uzroke migracija.

Kazala je da postoji krivi dojam da blok poziva sve da slobodno dođu u Europu.

"Mi nikoga ne pozivamo, pozivamo samo talente koji nam trebaju. Nedostaje talenata na europskom tržištu", poručila je, istaknuvši da tko god dolazi u Europu, mora dolaziti legalno.

Naglasila je da je jedan od ciljeva suradnje s južnim susjedstvom EU-a osigurati i bolje regulatorne uvjete, za što je kazala da nije uvijek jednostavno.

"Njihovi propisi nisu uvijek usklađeni s našima i zato je novac koji mi dajemo uvijek uvjetovan time da oni polagano usklade svoja pravila s našima", istaknula je.

Poziv hrvatskim tvrtkama

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman je prostor Sredozemlja nazvao strateški važnim za Europu jer su stabilnost i gospodarski razvoj te upravljanje migracijama pitanja koja neposrednu utječu "na našu sigurnost i prosperitet".

"Hrvatska kao mediteranska zemlja ima prirodan interes aktivno sudjelovati u jačanju partnerstva s južnim susjedstvom", dodao je Grlić Radman.

Složio se s time da EU u vrijeme velikih geopolitičkih promjena mora biti ambicioznija na globalnoj razini, nazivajući inicijativu Global Gateway jednim od najvažnijih strateških sredstava europskog vanjskog djelovanja.

"Global Gateway nije samo razvojna inicijativa nego i europska ponuda partnerstva. Ponuda koja povezuje ulaganja, infrastrukturu, energetiku, digitalnu transformaciju, ljudski razvoj s europskim vrijednostima, održivošću, transparentnošću i visokim standardima", kazao je Grlić Radman.

Dodao je da ga u sklopu njegovih službenih posjeta u inozemstvu često prate predstavnici hrvatskih tvrtki te je pozvao prisutne da se jave i učine isto s obzirom na širok spektar mogućnosti i vladu koja je spremna podržati "sve vaše inicijative.

Poručio je da Global Gateway i Pakt za Mediteran predstavljaju prilike koje je potrebno iskoristiti kako bi se europska snaga pretočila u konkretne rezultate na terenu te da hrvatske tvrtke postanu vidljiviji dio europske prisutnosti u svijetu.

Ulaganja od 400 milijardi eura

Ministar financija Tomislav Ćorić je najavio desetljeće borbe za daljnji gospodarski rast i rast standarda građana, a predstavnike privatnog sektora ključnim dijelom toga.

"Sljedeće desetljeće je desetljeće u kojem se moramo na sve moguće načine posvetiti povećanju produktivnosti domaće proizvodnje, realnog sektora i stvaranju veće dodane vrijednosti", ustvrdio je Ćorić.

Inicijativu Global Gateway je opisao je kao ideju koja je proizašla iz prepoznavanja potrebe da se stvore bolji uvjeti za "naše najbolje kompanije", ali i snagu za iskorak na nova tržišta.

Gotovo 90 posto hrvatske gospodarske suradnje sa svijetom odnosi se na europske zemlje, rekao je predsjednik HGK-a Luka Burilović, nazivajući inicijativu odskočnu dasku za trajnu prisutnost hrvatskih tvrtki na udaljenim tržištima.

"U područjima ... Afrike, Azije, Latinske Amerike, koju pokriva ova inicijativa, hrvatske tvrtke još nisu prisutne u značajnijem postotku. No, iako su udjeli skromni, pokazuju da hrvatske tvrtke mogu poslovati i na udaljenim tržištima", dodao je.

Europska komisija strategijom Global Gateway do 2027. i onkraj toga namjerava mobilizirati ulaganja od 400 milijardi eura, pojasnio je Burilović.

"Danas naše tvrtke imaju priliku čuti kako i one mogu iskoristiti te prilike u naredne dvije godine, ali i nakon 2027. Cilj je pružiti konkretne informacije o mogućnostima uključivanja u postojeće i buduće investicije u sklopu strategije Global Gateway i Pakta za Mediteran".

Međutim, kazao je da ako hrvatske tvrtke žele ostati konkurentnima, moraju ponuditi "inovativna tehnološka i održiva rješenja koja su cjenovno prihvatljiva".