Hrvatski sabor u petak je po hitnom postupku donio novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se uvodi novi režim kažnjavanja, odnosno postrožavaju novčane kazne za poslodavce po neprijavljenom radniku, ovisno o ponavljanju neprijavljenog rada.
Novi Zakon, izglasan s 81 glasom “za” te 36 suzdržanih, donesen je i radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima. Među ključnim novostima je strože kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad. Tako je uz postojeće sankcije od 2650 i 6630 eura uvedena i nova sankcija u iznosu od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca za kojeg se treći put u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.
Kada je riječ o popisu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljen rad, tzv. crnoj listi, razdoblje javne objave skraćeno je sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, a to je da poslodavci na “crnoj listi” neće imati mogućnost koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja. Uvodi se i ubrzani postupak brisanja poslodavaca s te liste koje Ministarstvo mora provesti u roku tri dana od zaprimanja zahtjeva uz dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim. Mogućnost brisanja uplatom propisanog iznosa ne odnosi se na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada.
S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.
Novina je i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole. Tako se neprijavljenim radom državljanina treće zemlje neće smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje podnesen prije isteka njezina važenja.
Zakonom je i obvezna prijava radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu.