Naš identitet nije Herceg-Bosna, poručila je u četvrtak zastupnica Dalija Orešković (DOSIP) iznoseći stav na slobodnu temu, a referirajući se na Rezoluciju DP-a o Hrvatima u BiH, dodavši kako DP tom inicijativom stvara nove sukobe unutar Hrvatske, ali i sa prijateljskom nam BiH. 

"Treba nas zabrinuti ova najavljena inicijativa o Rezoluciji kojom bi se afirmirala ideja koja snažno asocira na uspostavu Herceg-Bosne", ocijenila je Orešković.

Dodala je kako takva inicijativa ne pridonosi rješavanju problema hrvatskih građana - ne povećava plaće, ne gradi škole, ne jača povjerenje u pravosuđe i ne popravlja naše "nakaradne" izborne jedinice. 

"Naprotiv, samo stvara nove sukobe i razdor, kako unutar Hrvatske, tako i u odnosima Hrvatske sa susjednom nam i prijateljskom BiH. Naš identitet nije Herceg-Bosna i dovoljno je reći da ta inicijativa dolazi od onih koji veličaju Antu Pavelića", poručila je. 

U svom slobodnu govoru osvrnula se i na imenovanje donedavnog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Mateše u Nadzorni odbor Croatia Airlinesa te Ante Žigmana za guvernera HNB-a. 

"To je simbol kontinuiteta politike HDZ-a koja desetljećima proizvodi isti obrazac – umjesto odgovornosti uhljebljivanje na još jednu funkciju moći. Zlatko Mateša je nagrađen za minulu i kupljen za buduću šutnju. Imenovanje Ante Žigmana za guvernera HNB-a, nakon što je Martini Dalić kao šef HANFA-e progledao kroz prste zbog povlaštenog kupovanja dionica Podravke, također je primjer političkog kadroviranja koje potkopava povjerenje građana u institucije", istaknula je. 

Kolarek: Pomozimo proizvođačima

HDZ-ov Ljubomir Kolarek upozorio je na probleme poljoprivrednika, a posebno na nerazmjer u troškovima proizvodnje na sjeveru i istoku zemlje, ali i na "apsurd" koji imamo kada je riječ o pšenici. 

"Hrvatska proizvodi gotovo tri puta više pšenice nego joj je potrebno. Stopa samodostatnosti iznosi 160 posto, a prisutan je paradoks. Hrvatska izveze 60 posto proizvedene pšenice u zrnu odmah nakon žetve, a s druge strane masovno uvozi pekarske poluproizvode, smrznuto tijesto, gotov kruh", upozorio je.

To znači, dodao je, da se domaće sirovine prerađuju vani pa se gotovi proizvodi skuplje vraćaju na domaće police. "Naši ratari dobiju ekonomsku europsku cijenu, minus logistika, i zato se zna dogoditi apsurd da u godini rekordne žetve cijena bude niska jer ne određujemo cijenu po tome koliko smo proizveli nego koliko pšenice u svijetu ima i koliko je netko spreman platiti", naveo je.

Vapaj je jasan, pomozimo proizvođačima, apelirao je Kolarek. 

SDP-ova Kristina Ikić Baniček pita kako je moguće da su milijuni eura uloženi u poticanje proizvodnje hrane, a da Hrvatska nikada manje hrane nije proizvela, a nikada više uvezla nego prošle godine. Nezavisni Josip Jurčević, ocjenjujući prijedlog Možemo! o povećanju braniteljskih mirovina "prijevarom" koja bi "donijela braniteljima štetu", ušao je u raspravu sa zastupnikom te stranke Marinom Živkovićem. 

"Navodno se pomaže hrvatskim braniteljima, a onima koji su pucali u njih, razarali, masakrirali, ubijali organizira se čak i festival partizanskih pjesama, a zna se da su partizanske srbijanske brigade ratovale ne samo 1945. nego i 1991.", rekao je Jurčević. 

Živković je uzvratio kako Jurčević govori da je 120 milijuna eura koje bi branitelji dobili više zapravo loše za njih. "To vi morate objasniti svojim biračima", dodao je. 

Barać (DP): Nastavljamo razgovore s HDZ-om o Rezoluciji o BiH

Glavni tajnik Domovinskog pokreta Mladen Barać rekao je u četvrtak da Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH predstavlja konkretan iskorak Hrvatske prema hrvatskom pitanju u BiH, najavivši daljnje razgovore s HDZ-om o tekstu Rezolucije, kao i održavanje okrugloga stola.

Barać je na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru pojasnio da DP predlaže Rezoluciju, a ne Deklaraciju, jer su njih imali 2011. i 2018., koje su predstavljale dobru analizu i evidenciju stanja ali, nažalost, nisu polučile očekivani rezultat.

"Deklaracija iz 2018. je nastala u kontekstu ustavne presude u slučaju Ljubić i pozivala je na hitnu izmjenu izbornog zakona u BiH. No, od tada je prošlo osam godina i ništa se po tom pitanju nije promijenilo. U međuvremenu dogodili su se mnogi drugi politički procesi, ali se promijenila geopolitička klima u svijetu i regiji", rekao je. Stoga je DP, pojasnio je, smatrao uputnim da predloži snažniji iskorak hrvatske države.

Naveo je i da su jučer u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održali prvi radni sastanak s HDZ-om o predloženoj Rezoluciji koja ima osam točaka te su dogovorili daljnju dinamiku susreta kako bi pokušali naći zajedničko stajalište. Drži da će u idućih 10 do 12 dana imati zaključenu situaciju kakav je stav HDZ-a po pitanju te Rezolucije.

Barać je, na novinarski upit, ponovio da će se o Rezoluciji najprije o obratiti koalicijski partnerima, posebice HDZ-u,  a nakon toga će u idućim danima taj dokument proslijediti na očitovanje svim saborskim klubovima, uključujući i Ured predsjednika Republike koji je sukreator vanjske politike RH.

Voljni smo razgovarati o tekstu Rezolucije

Upitan je li tekst Rezolucije gotov, odgovorio je da je, što se DP-a tiče, on gotov ali su voljni razgovarati i vidjeti razmišljanja ostalih političkih partnera u tom procesu. Ponovio je da predložena Rezolucija po svih osam točaka predstavlja konkretan iskorak jer se prvenstveno podrazumijeva konkretniji i energičniji nastup RH prema hrvatskom pitanju u BiH.

"Smatramo da je je vrijeme deklarativnih izjava u smislu da se treba prestati sa tom praksom prošlo svršeno vrijeme i nije polučilo rezultat kojem smo se nadali", istaknuo je.

Upitan je li DP ublažio stvari od onih koje su najavljivali, Barać je odgovorio da ideja trećeg entiteta ili Herceg-Bosne postoji u komunikaciji i u samom bosansko-hercegovačkom prostoru. "Dragan Čović je prije tri tjedna spomenuo kako je treći entitet legitiman zahtjev hrvatskog naroda u BiH već više od 35 godina", naveo je.

Dodao je da DP ni u ničemu nije odustao. "Ovo je prvi korak koji vodi prema rješavanju pitanja preglasavanja koji se zrcali najprije kroz izbornu jedinicu", rekao je.

Upitan za komentar Nine Raspudića (NZ) kako u predloženoj Rezoluciji nema ničega jasnog, konkretnog i obvezujućeg što već ne postoji u Ustavu RH kao skrb za dijelove hrvatskog naroda te u nekim ranijim saborskim deklaracijama i rezolucijama, odgovorio je da je "možda on zadovoljan postojećim stanjem". 

"Smatram da naša Rezolucija po svih osam točaka predstavlja korak naprijed, a možda to njemu ne predstavlja", dodao je.

Barać nije želio konkretno odgovoriti na novinarski upit tko je bio u stručnoj radnoj skupini koja je radila na Rezoluciji, rekavši da se radi o ustavno-pravnim stručnjacima koji su duboko involvirani u tu temu i kojima su kompleksna ustavna arhitektura BiH te svi politički procesi u prošlosti itekako dobro poznati. Najavio je da će DP na tu temu organizirati okrugli stol na kojem će jedan dio njih imati mogućnost predstaviti se javnosti.