Nakon što je u siječnju ove godine zlato dosegnulo povijesni vrhunac od 4.600 eura po unci, cijena je do lipnja korigirana naniže za više od 20 posto, na oko 3.550 eura po unci. Iako se radi o jednoj od većih korekcija cijena zlata u posljednja dva desetljeća, analitičari naglašavaju kako se ne radi o slomu tržišta, već o zdravom predahu prije nastavka rasta.

Do kratkoročnog pada cijene zlata došlo je zbog odluke američkog Feda da zbog inflacijskih pritisaka i krize na Bliskom istoku zadrži visoke kamatne stope, što je ojačalo američki dolar i prinose na obveznice te privremeno izvuklo špekulativni kapital iz zlata. Međutim, visoke kamatne stope dugoročno povećavaju rizik od recesije i rasta nezaposlenosti, što tradicionalno ide u prilog zlatu, premda s vremenskim odmakom. S druge strane, dio analitičara očekuje brzi nastavak rasta, uz procjenu da će Fed radije tolerirati inflaciju, nego žrtvovati gospodarski rast.

Strateška prilika

Aktualna korekcija cijene zlata ipak se više gleda kao strateška prilika za kupnju jer investicijske banke poput J.P. Morgana i Bank of America predviđaju cijenu od čak 6.000 dolara do kraja godine, dok istodobno među analitičarima i dalje vlada konsenzus da su dugoročni faktori iza rasta cijene zlata stabilni te da će neovisno o navedenim scenarijima cijena naposljetku svjedočiti značajnom rastu.

- Trenutna korekcija svojevrstan je popust kakvog iskusni ulagači ne propuštaju. Jednom kada potražnja i cijena ponovno krenu prema novim rekordima, ključno pitanje neće biti kolika je cijena, nego hoće li uopće biti dovoljno zlata u ponudi - kaže vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata Saša Ivanović.

Dodaje da posljednjih dana bilježe pojačanu potražnju za investicijskim zlatom, koje su od početka godine do sada porasle za čak 40 posto u odnosu na isti period lani. Ove godine također se bilježi i povijesni strukturni pomak. Investicijsko zlato, odnosno poluge i zlatnici, preuzelo je primat nad nakitom kao najvećom komponentom globalne potražnje, ponajprije zahvaljujući Kini i Indiji. Naime, dok Zapad u velikoj mjeri određuje “papirnatu” cijenu zlata, tržište u Aziji pokazuje pojačanu fizičku potražnju.

Tehnološki balon

Što se tiče potražnje središnjih banaka za zlatom, koja je pala na četverogodišnji minimum, razine potražnje u ovoj godini i dalje su znatno iznad dugogodišnjih povijesnih prosjeka. Banke su tako u prvom kvartalu kupile oko 360 tona zlata, dok je prodano približno 115 tona. Iako su neto kupnje po obujmu manje nego prethodnih godina, valja uzeti u obzir činjenicu da je zlato sada mnogo skuplje nego što je bilo prije nekoliko godina. Drugim riječima, za istu količinu zlata kao 2022., središnje banke sada bi morale izdvojiti dvostruko veće iznose.

Iako je postignut sporazum Irana i SAD-a o okončanju rata, globalni ekonomski rizici i dalje ostaju prisutni zbog mogućeg masovnog ulaska američkih mirovinskih i privatnih fondova u OpenAI i SpaceX, što bi izazvalo dodatno napuhavanje tehnološkog balona u SAD-u, nalik Dot-com krizi 2000-ih, upozoravaju analitičari, dok istodobno američki javni dug nastavlja rasti, uz sve skuplje kamate jer ulagači zahtijevaju sve veće premije na rizik kroz rast prinosa na državne obveznice, što ukazuje da tržištem vlada sentiment masovnog nepovjerenja prema održivosti američkog duga u narednom razdoblju. U tom pogledu, jedini izlaz zapravo ostaje dugoročno obezvređivanje duga odnosno američkog dolara putem inflacije.