Dok se zahuktava žetva ječma, a nakon nje slijedi i skidanje pšenice, uz očekivanja odličnih prinosa i nezadovoljstvo cijenama, te dok se zbog inflacije povećavaju troškovi proizvodnje, dodatni oblak nadvio se nad poljoprivrednike zbog novog vala poreznog opterećenja najavljenim povećanjem paušalnog poreza za njih i obrtnike.

Umjesto da ih se administrativno i financijski rasterećuje, opća je ocjena poljoprivrednika, dobit će dodatnu financijsku obvezu, i to u strateškoj djelatnosti kao što je proizvodnja hrane. To bi mogao biti, upozoravaju, veliki rizik za potpuni slom i gubitak onih najupornijih proizvođača koji su ostali na vjetrometini svih negativnih trendova i obveza koje prate tu proizvodnju. Konzultant u poljoprivredi s dobrim poznavanjem inozemnih praksi Robert Hadžić kaže da i dalje ne učimo na tuđim iskustvima. Najave o povećanju paušalnog poreza za male ocijenio je katastrofalnima.

Strana iskustva

- Tu priču debelo zagovaraju veliki sustavi. Naši poljoprivrednici, mali i srednji, u Europi su najpodcjenjeniji, nitko ih ne zastupa, a nameće im se nešto što vrijedi za velike sustave. Umjesto da se novim odlukama olakšava položaj poljoprivrednika i njihova proizvodnja, sve novo što se donosi još je gore od starih praksi, a od poljoprivrednog zemljišta pa sve do poreznog, administrativnog i drugih opterećenja – kaže Hadžić.

Smatra da ova tema zahtijeva široku raspravu. Navodi europske primjere, gdje ima slučajeva da poreznih opterećenja za ovu skupinu, ovisno o kojem se razredu radi, nema ili su to simbolični paušalni iznosi. Dok prati razvoj situacije oko najnovijih slučajeva pojave afričke svinjske kuge u OBŽ-u, mali svinjogojac Ivica Backo s nezadovoljstvom prima ove najave.

- Nije pošteno! Velikima se i dalje pogoduje, a nas male i dalje se uništava. Znam da se proračun mora puniti, no zašto i to malo seljaka cijedimo?! Zašto se proračun ne puni na način da smanjimo ogromni državni aparat, nego ga još nepotrebno gomilamo – kaže Backo.

Svoj glas protiv najavljenog povećanja paušalnog poreza za obrtnike i poljoprivrednike digla je i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), koja je pozvala Vladu i Ministarstvo financija da hitno prihvate njezine apele te izuzmu paušalno oporezivane poljoprivrednika iz novog vala poreznog opterećenja. Pozivaju odgovorne da preispitaju svoju odluku te izuzmu poljoprivrednike iz povećanja paušalnog poreza. Predsjednik HPK-a Željko Mihelić traži od Vlade da država zaštiti male proizvođače od novih nameta. U Komori ističu kako je inflacija već dosad pojela trećinu potpora, a otkupne su cijene u poljoprivredi na povijesnom minimumu, pa se slobodno može reći da su hrvatski poljoprivrednici uvjerljivo najveći gubitnici trenutne gospodarske situacije.

- Neka male ostave na miru da se bave poljoprivredom. Oni i u Švicarskoj i u Norveškoj, koje nisu dio EU-a, imaju poseban status, a mi ih sada i dodatno opterećujemo – kaže Hadžić i ističe važnost udruživanja u proizvođačke organizacije, zadruge.

Troškovi rastu

Svinjogojac Backo podsjeća da cijene poljoprivrednih proizvoda stagniraju, a troškovi proizvodnje i života rastu.

- Sve je lijepo dok naša sadašnja, polovna poljoprivredna mehanizacija traje, a kada stane, seljak će morati odustati. Bit ćemo prisiljeni na uvoz svega, a tako neće opstati sustav, tako se ne živi. Dva i dva su minus tri, tako je za nas male – negoduje Backo.

Dok troškovi života i proizvodnih inputa nezaustavljivo rastu, cijene naših proizvoda stagniraju već desetak godina. U Komori upozoravaju na to da je cijena pšenice ostala na istoj razini od ulaska RH u EU, a cijena svinja dotaknula je povijesni minimum.

- Za usporedbu, 1990-ih vrijednost jedne svinje iznosila je otprilike trećinu prosječne plaće, a danas je njezina vrijednost svedena na iznos jedne brutodnevnice državnog službenika. Prosječan građanin ne zna da je iznos potpora fiksiran unutar sedmogodišnjeg programskog razdoblja (2020. – 2027.), koje je definirano još 2020. godine. Zbog snažnog rasta troškova u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2026. inflacija je realno umanjila vrijednost poticaja za više od 34,5 posto – ističu u HPK-u i naglašavaju da su samo u 2026. gnojiva poskupjela 30 - 46 %, a cijena plavog dizela narasla za 20 %.

Sve ovo ukazuje na to s kojim je golemim problemima suočena domaća poljoprivredna proizvodnja, a dodatni nameti samo će potaknuti male poljoprivrednike na daljnje odustajanje od proizvodnje i njezino smanjivanje, poruka je iz Komore. U konačnici, vuče to za sobom i pitanje daljnjeg pražnjenja ruralnog prostora.