Hrvatski građani tijekom ove godine u prosjeku raspolažu s 1295 eura mjesečno, što je 141 euro više nego lani, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve. Pritom građani od 18 do 29 godina raspolažu s prosječno 976 eura mjesečno, ispitanici od 30 do 39 godina s 1421 eurom, oni od 40 do 49 godina s 1510 eura, a građani od 50 do 55 godina s 1.524 eura.

U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača navode da istraživanje ne pokazuje stvarnu sliku životnog standarda u Hrvatskoj jer nije obuhvatilo sve građane nego relativno mladu populaciju koja je zaposlena i koja koristi bankovne kartice te ima vjerojatno veća mjesečna primanja.

Bez umirovljenika

“Najbolji pokazatelji životnog standarda u Hrvatskoj su medijalna plaća i medijalna mirovina. Medijalna plaća iznosi 1410 eura, što znači da polovica zaposlenih prima više, a polovica manje od tog iznosa, pri čemu većina radnika koji primaju manje od medijana mjesečno zarađuju od 800 do 900 eura. Medijalna mirovina iznosi 504 eura, a više od 600 tisuća umirovljenika ima mirovinu manju od 500 eura", kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević i podsjeća da ovim istraživanjem nisu obuhvaćeni umirovljenici, koji zbog malih mirovina najviše osjete rast cijena.

“Javio nam se umirovljenik iz Novalje koji je plinsku bocu u Konzumu platio 29 eura, dok ista na benzinskim crpkama košta 19 eura, no penzionerima je daleko ići do pumpe pa moraju kupovati u trgovinama po ovolikim cijenama", navodi Knežević primjer iz svakodnevnog života umirovljenika.

Istraživanje je ipak pokazalo da su kućanstva i dalje pod snažnim troškovnim pritiskom: čak 81 posto ispitanika navodi da su im tržišni poremećaji, inflacija i energetska kriza povećali mjesečnu potrošnju kućanstva, pri čemu njih 34 posto kaže da su im troškovi znatno veći nego prošle godine.

Istodobno, trećina ispitanika kaže da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego prije godinu dana, dok njih 38 posto očekuje dodatno poboljšanje u sljedećih 12 mjeseci. Iako su troškovi i dalje pod pritiskom inflacije i šire gospodarske neizvjesnosti, rezultati pokazuju i sve izraženiju prilagodbu kućnih budžeta te rast izdvajanja za štednju i ulaganja.

Ekonomska analitičarka Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić podsjeća da najveći dio potrošnje i dalje odlazi na hranu i piće.

“Rast izdvajanja za štednju, tehnologiju ili obrazovanje pokazuje da se struktura potrošnje mijenja, ali sam po sebi ne govori dovoljno o tome koliko se poboljšao životni standard građana. O tome više govore pokazatelji siromaštva, materijalne deprivacije i mogućnosti kućanstava da podmire neočekivane troškove. Istodobno, rast izdvajanja za štednju može se promatrati i kao pozitivan pokazatelj financijske odgovornosti kućanstava", kaže Mišić.

Košarica jeftinija 9 €

S druge strane, ukupna prosječna mjesečna potrošnja iznosi 976 eura, a najveći dio osobnih prihoda građani i dalje izdvajaju za hranu i piće – u prosjeku 185 eura mjesečno, što čini oko 19 posto ukupnih troškova. Slijede odjeća i obuća sa 160 eura, štednja i ulaganja sa 114 eura te kreditne obveze s 91 eurom mjesečno. Pritom najveću potrošnju imaju ispitanici od 50 do 55 godina, 1186 eura, dok mladi od 18 do 29 godina troše prosječno 744 eura, što je znatno veći iznos od prosječne mirovine, a Knežević podsjeća na činjenicu da mladi u Hrvatskoj tek s 31 godinom života napuštaju roditeljski dom, zbog čega ne plaćaju hranu i režije, pa im zasigurno i više novca ostaje na raspolaganju. To je pokazalo i istraživanje – mladi uglavnom troše na stil života i tehnologiju, a u odnosu na prošlu godinu, najviše su im porasli troškovi prijevoza te oni za elektroničke uređaje i tehnologiju; na odjeću troše 20 posto prihoda, a na hranu i piće 11 posto, osjetno manje od ukupnog prosjeka. Građani od 50 do 55 godina najveći dio budžeta usmjeravaju na osnovne životne troškove i financijske obveze. Na hranu i piće otpada čak 28 posto njihove ukupne mjesečne potrošnje, što je znatno iznad prosjeka, dok za kreditne obveze izdvajaju 11 posto.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača u petak je objavila temeljnu potrošačku košaricu za preživljavanje za svibanj, koja je za četveročlanu obitelj iznosila 478,90 eura, odnosno pojeftinila je za 8,89 eura u odnosu na travanj, dok je nešto bogatija standardna košarica iznosila 729,85 eura te je također pojeftinila u odnosu na travanjsku košaricu za 5,98 eura. Temeljna košarica za samačka kućanstva, koja su uglavnom umirovljenička, pojeftinila je za 4,16 eura i u svibnju je iznosila 246 eura, a standardna 329,08 eura, odnosno 2,49 eura manje nego mjeec prije. Knežević napominje da to pokazuje da potrošači obuhvaćeni Mastercardovim istraživanjem uglavnom pripadaju sloju s iznadprosječnim primanjima.