Više od trećine učenika četvrtih razreda osnovne škole ne uspijeva zadovoljiti osnovne kriterije pisanja sažetka, pokazali su rezultati nacionalnih ispita provedenih među učenicima četvrtih i osmih razreda osnovne škole. U osmom razredu stanje je nešto bolje, jer je onih s nula posto riješenosti tog dijela ispita hrvatskog jezika oko 4000 ili 12 posto, dok ih je u četvrtom razredu triput više - 12.369 ili 37,5 posto. Riječ je o učenicima koji nisu napisali dovoljan broj riječi, promašili su temu ili predali prazan papir. Zabrinjavajući su to rezultati nacionalnih ispita predstavljenih u ponedjeljak u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Stručnjaci upozoravaju da se taj problem prenosi i na državnu maturu, gdje učenici često imaju poteškoće u pisanju eseja.

Realna procjena

Iako je zabilježen blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, kad je takvih učenika bilo gotovo 40 posto, stručnjaci upozoravaju da bi u školama na razvoju vještine pisanja svakako trebalo ozbiljnije poraditi. Prosječna riješenost ispita iz hrvatskog jezika među četvrtašima iznosila je 48 posto. Tek šest učenika ostvarilo je maksimalan broj bodova, dok ih je 19 ostalo bez ijednog boda. Prvi dio ispita, koji obuhvaća čitanje i razumijevanje hrvatskog jezika, učenici su riješili s prosječnom uspješnošću od 60 posto, no pisanje im, očito, predstavlja veliku teškoću.

U NCVVO-u ističu kako im nije cilj da ispiti budu ni prelagani ni preteški, već da prosječna riješenost bude što bliže 50 posto. Takav rezultat omogućuje jasniji prikaz razlika među učenicima i realniju procjenu njihova znanja. Taj je cilj uglavnom i postignut, pa je u većini predmeta prosječna riješenost bila od 43 do 60 posto. U predmetima u kojima su učenici postigli lošiji rezultat, poput fizike i biologije, gdje je prosječna riješenost bila ispod 43 posto, zapravo se radilo o težim testovima, a ne o neznanju učenika, ističu u Nacionalnom centru.

Najveći broj stopostotnih rezultata zabilježen je iz engleskog jezika, gdje je maksimalan broj bodova ostvarilo 186 učenika. Zanimljivo je da su vrlo visoki rezultati ostvareni i u fizici i kemiji, gdje je 55, odnosno 68 učenika riješilo ispit bez ijedne pogreške. Istodobno, broj učenika koji su ostvarili nula bodova ostao je vrlo malen. Četvrtaši su pak najbolje riješili ispit iz prirode i društva, gdje je prosječna uspješnost iznosila 53,2 posto. Slijedi hrvatski jezik s 48 posto riješenosti, dok je matematika bila nešto zahtjevnija s prosječnom riješenošću od 46 posto.

- Rezultati pokazuju da su ispiti bili dobro uravnoteženi te pružaju objektivnu sliku znanja učenika. Najveći broj učenika nalazi se u sredini ljestvice postignuća, dok je relativno mali broj onih s potpuno točnim ili potpuno netočnim odgovorima - objašnjava Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

Ozbiljna poruka

Iako ovi ispiti do daljnjeg neće biti vrednovani pri upisu u srednju školu, on poziva osmaše da dobro prouče svoje rezultate i na temelju njih donesu odluku o tome koju srednju školu upisati.

- Ako je netko imao peticu iz matematike u školi, a na nacionalnom ispitu iz matematike je postigao značajno slabiji rezultat, on treba ozbiljno shvatiti tu poruku i ne upisivati matematičku gimnaziju - ustvrdio je Filipović.

Rezultati nacionalnih ispita pokazali su i velike razlike među školama. U Zagrebu su, podsjeća ravnatelj, pojedine škole prošle godine ostvarile prosječnu riješenost veću od 75 posto, dok su druge bile ispod 30 posto. Takve analize korisne su školama i osnivačima da uoče slabe točke i porade na njihovom ispravljanju.

Iz NCVVO-a upozoravaju da rezultate nacionalnih ispita ne treba uspoređivati s prethodnim godinama niti između različitih predmeta jer svake godine ispite pišu nove generacije učenika, a zadaci nisu isti. Ipak, uočavaju se određeni trendovi, pa se tako pokazalo da je vještina pisanog izražavanja definitivno slaba točka na kojoj treba više raditi.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih poručuju da će rezultati nacionalnih ispita imati važnu ulogu u pripremi novih kurikuluma i budućih obrazovnih politika. Oni će pomoći školama i osnivačima u prepoznavanju slabih točki, ali i u planiranju stručnih usavršavanja nastavnika. Na pitanje razmišlja li se o promjenama u sustavu ocjenjivanja, uključujući moguće ukidanje brojčanih ocjena u nižim razredima osnovne škole, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac kaže kako će se o tome raspravljati u sklopu izrade novih kurikuluma. 

PEXELS