Djeca koja sustavno uče o medijima znatno bolje prepoznaju manipulaciju na internetu, elektroničko nasilje i prikriveno oglašavanje, pokazali su rezultati prvog trogodišnjeg programa medijskog obrazovanja u hrvatskim osnovnim školama „Medijski jak – kao superjunak!“.

 Rezultati istraživanja, predstavljeni u Zagrebu, pokazali su da djeca koja kontinuirano uče o medijima bolje razumiju ulogu medija, utjecaj oglašavanja i zaštitu privatnosti na internetu. Uspješnije od svojih vršnjaka prepoznaju i elektroničko nasilje i manipulativni sadržaja na internetu.

Istraživanje je provedeno među 115 učenika razredne nastave iz zagrebačke Osnovne škole Augusta Šenoe, sisačke Osnovne škole 22. lipnja, OŠ Katarine Zrinski iz Krnjaka te OŠ Mihaela Šiloboda iz Sv. Martina pod Okićem, a u njega su bili uključeni učenici koji su sudjelovali u programu te njihovi vršnjaci koji nisu učili o medijskoj pismenosti.

Velike razlike u razumijevanju oglašavanja

Gotovo 95 posto učenika koji su sudjelovali u provedbi programa znalo je čemu služe reklame i koji je njihov cilj, dok je kod onih koji nisu sudjelovali taj postotak iznosio 57,60 posto.

Dvostruko više učenika koji su učili o medijskoj pismenosti znalo je prepoznati prikriveno oglašavanje od vršnjaka koji nisu pohađali program. Više od 90 posto učenika koji su pohađali program zna što se smije, a što ne smije oglašavati, dok to zna tek 16,9 posto njihovih vršnjaka koji nisu učili o medijskoj pismenosti.

Učenici koji su prošli edukaciju razvili su i kritičniji odnos prema internetu. Gotovo svi znali su da prvi rezultat na tražilici nije nužno i najtočniji te da sadržaj na internetu može biti lažan ili manipultivan. Bolje od vršnjaka razumiju i što je ostavljanje digitalnog traga te važnost korištenja snažnih lozinki na internetu.

Prepoznavanje nasilja na internetu

Istraživanje je pokazalo i da učenici koji su tri godine sudjelovali u programu znaju što je elektroničko nasilje i kako ga prepoznati, a razumiju i važnost prijave takve vrste nasilja odraslim osobama te pokazuju spremnost stati u zaštitu vršnjaka izloženih online nasilju.

 „Učenici koji su sudjelovali u programu rjeđe su sudionici nesuglasica i problema u WhatsApp grupama”, potvrdila je Lana Banovec Čović, učiteljica OŠ Augusta Šenoe Zagreb. „Vjerujem da je tome pridonijelo upravo sudjelovanje u ovom programu”, kazala je Banovec Čović.

 Katarina Blažina Mukavec, voditeljica programa iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, istaknula je kako djeca medijsku pismenost ne razvijaju spontano samo zato što odrastaju uz tehnologiju.

„Potrebni su kontinuirani programi kroz koje djeca uče kako prepoznati manipulaciju, zaštititi svoju privatnost i sigurnost, odgovorno komunicirati i kritički promišljati o sadržajima kojima su svakodnevno izložena”, istaknula je Katarina Blažina Mukavec, voditeljica programa iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Na predstavljanju rezultata istraživanja održan je i okrugli stol učenika koji su sudjelovali u programu, kao i stručni okrugli stol na kojem su sudjelovali Ivona Zdunić, ravnateljica OŠ Augusta Šenoe, Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, i Maja Bišćan, učiteljica iz OŠ Mihaela Šiloboda.

Zaključak sudionika bio je da je potrebno sustavnije uključivanje medijske pismenosti u osnovnoškolsko obrazovanje te razvoj dugoročnih preventivnih programa koji djecu ne uče samo korištenju tehnologije, nego i razvijanju kritičkog mišljenja, odgovornog ponašanja i sigurnosti u digitalnom prostoru.

Pritom je posebno istaknuta važnost suradnje obrazovnih institucija, roditelja, stručnjaka i donositelja odluka u zaštiti i osnaživanju djece koja odrastaju uz digitalne medije.