Zagreb, 08.08.2019. - Delegacija HSS-a, predvođena predsjednikom Krešom Beljakom u povodu 91. godišnjice smrti Stjepana Radića položila je vijence i zapaliti svijeće na Radićevu grobu na zagrebačkom groblju Mirogoj. Jedan od najvećih hrvatskih političara te utemeljitelj i osnivač HSS-a, Stjepan Radić preminuo je 8. kolovoza 1928. godine od posljedica ranjavanja u Narodnoj skupštini u Beogradu. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ zk
HINA/ZVONIMIR KUHTIĆ
16.5.2026., 8:24
NOVI ZASTUPNIK HSS-a

Darko Vuletić: Neka 2028. bude Godina sjećanja na Stjepana Radića

Novi zastupnik, HSS-ovac Darko Vuletić predložio je Hrvatskom saboru da 2028. godinu proglasi Godinom sjećanja na Stjepana Radića, hrvatskog političara i narodnog tribuna, osnivača i vođu HSS-a, čija se stota obljetnica smrti navršava u 2028. godini.

„Obilježavanje ove obljetnice pridonijelo bi očuvanju povijesnog sjećanja te jačanju svijesti o važnosti demokracije, parlamentarizma, političke tolerancije i zaštite nacionalnih prava i vrijednosti za koje se Radić tijekom svojega političkog djelovanja trajno zalagao“, tumači Vuletić.

Stotu obljetnicu Radićeve smrti vidi kao priliku da se kroz znanstvene, stručne, obrazovne, kulturne i javne aktivnosti dodatno potakne poznavanje života, političkog djelovanja i povijesne ostavštine čovjeka koji je za života postao jednom od najuglednijih i najpopularnijih osoba hrvatske političke scene u prva tri desetljeća 20. stoljeća.

Radić je sa bratom Antunom 1904. utemeljio Hrvatsku seljačku stranku (HSS) pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka, koja se od 1920. naziva Hrvatska republikanska seljačka stranka, a od 1925. godine HSS i bio joj na čelu od osnutka do smrti, postavši glasom hrvatskog seljaštva.

Rođen je 1871. godine u Trebarjevu Desnom, danas naselju u Sisačko-moslavačkoj županiji, a umro 8. kolovoza 1928. godine u Zagrebu od posljedica atentata koji se dogodio u Narodnoj skupštini u Beogradu, u lipnju iste godine.

Radikalski poslanik Puniša Račić izvršio je 20. lipnja 1928. atentat u Skupštini u kojem su ubijeni poslanici HSS-a Pavle Radić i Đuro Basariček, a sam je Radić bio teško ranjen te je umro od posljedica ranjavanja. Na zagrebačkome groblju Mirogoju ispratilo ga je oko 300 000 ljudi, navodi Hrvatska enciklopedija.

Njegova je smrt izazvala snažan odjek u hrvatskoj javnosti te je ostala trajnim simbolom stradanja za politička prava, demokraciju i nacionalnu ravnopravnost, navodi Vuletić.

Podsjeća i da se Radić zauzimao za dostojanstvo hrvatskog seljaka, očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta, te pravo hrvatskog naroda na slobodu i samoodređenje. „Njegove političke ideje i javno djelovanje ostavili su dubok trag u hrvatskome društvu, a njegova politička ostavština i danas predstavlja važan dio hrvatske demokratske i državotvorne tradicije“, argumentira Vuletić, zastupnik saborske većine.